Kako će izgledati svijet 2022. godine? Na ovo pitanje, iz svih uglova, odgovaraju saradnici The Economista u specijalnoj publikaciji “Svijet u 2022.”. Ova publikacija prvi put dostupna je i na bosanskom jeziku, odnosno s odjeljkom posvećenim Bosni i Hercegovini. Tim povodom u Sarajevu je održana i konferencija “Svijet 2022.”, koju organizira kompanija “Color Media Communications” u saradnji s Centralnom bankom Bosne i Hercegovine, a uz podršku Britanske ambasade i Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

The Economist, renomirani britanski časopis, smatra da će 2022. godina proći u nastojanjima da se svijet prilagodi novoj stvarnosti – kako novoj stvarnosti izazvanoj pandemijom, poput novog svijeta rada, budućnosti putovanja i sl., tako i novim, dubljim trendovima, poput uspona Kine ili ubrzanja klimatskih promjena.

Urednik The Economista smatra da u narednoj godini trebamo posebno posmatrati deset ključnih tema i trendova. Prvi od njih jeste rivalstvo Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Naredna godina jeste godina izbora u SAD-u za zakonodavnu vlast, a u Kini je zakazan Kongres Komunističke partije. Šta je bolje – kineska autokratija, koja je u ovom trenutku ekonomski i tehnološki nadmoćnija, ili američka demokratija, nefunkcionalna i podijeljena zemlja. Nagledat ćemo se guranja prsta u oko jednih drugima.

Dobra vijest je da se krećemo od pandemijske prema endemičnoj situaciji s virusom Covid-19. Dolaze nove antivirusne tablete, poboljšani tretmani antitijela i više vakcina. Virus više neće biti tako opasan za vakcinisane ljude.

Ali nova glavobolja diljem svijeta jeste inflacija. Prekidi u lancu snabdijevanja i brojne vladine subvencije potakle su inflaciju. Iako su se centralne banke tješile da je to kratkoročno, čini se da ipak nije. Cijene divljaju i dalje.

Budućnost rada je – hibridna. Mnogo više radnika će, barem određeni broj dana u sedmici, raditi od kuće. Istraživanja pokazuju da su žene te koje manje žele povratak u kancelarije. Ipak, brojni su detalji koje treba riješiti u tom pogledu.

OBUZDAVANJE TEHNOLOŠKIH DIVOVA

Godina 2022. trebala bi biti godina u kojoj će regulatori u Evropi i Americi uspjeti obuzdati tehnološke divove, uvesti kvalitetnu regulaciju. Kina je već odmakla u tome, a cilj kineskog predsjednika Xija Jinpinga jeste da kineske tehnološke kompanije razvijaju “duboku tehnologiju”, koja će njihovoj zemlji dati geostratešku prednost, a ne “neozbiljnu”, tehnologiju igara ili šopinga.

Kriptovalute se već “pripitomljavaju”, a regulatori postavljaju nova pravila. Također, centralne banke planiraju uvoditi i vlastite digitalne valute. Bit će ovo godina borbe između crypto-block-chain gomile, tradicionalnih tehnoloških firmi i centralnih banaka. U pitanju je zauzimanje najbolje pozicije za svijet digitalnih finansija.

Klimatska kriza sve se više zaoštrava, ali proces dekarbonizacije planete zapeo je u geopolitičkom rivalstvu Kine i Zapada. Problem klime nemoguće je riješiti bez saradnje svih uključenih, a u ovom trenutku to je nezamislivo. Zanimljiv eksperiment solarnog inženjeringa očekuje nas tokom 2022. godine. Naime, istraživači s Harvarda će na visokoj nadmorskoj visini prosuti prašinu iz balona kako bi prigušili sunčevu svjetlost. Može li se ovom tehnikom kupiti malo vremena za planetu?

Nevolje s putovanjima nastavit će se i u narednoj godini zbog propisa vezanih za borbu protiv pandemije. U međuvremenu, procjenjuje se da je zauvijek nestalo pedeset posto poslovnih putovanja, što je dobro za planetu, ali za turizam ubitačno.

Tokom naredne godine očekuje se da će ljudi početi ići u svemir više kao građani, a manje kao vladini službenici ili istraživači. Konkurencija se u svemirskom turizmu zaoštrava.

I na kraju sport. Onaj politički. Iako bi sport trebao da spaja ljude, čini se da će dva sportska događaja u narednoj godini – Zimske olimpijske igre u Kini i Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru – privući brojne kritike, polarizaciju svijeta, diplomatski bojkot, ali takmičenja će se ipak održavati normalno.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, u tekstu koji potpisuje guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić navodi se da projekcije ekonomskog rasta za ovu 2021. godinu iznose 5,8 posto, a za 2022. godinu predviđa se rast od 3,9 posto.

ŠTA JE TO “NEARSHORING”?

Softić navodi da nam je kriza izazvana pandemijom dala priliku za reforme koje trebaju imati dugoročne pozitivne posljedice na ekonomski rast. A budućnost je, piše on, u ubrzanoj digitalizaciji finansija i primjeni novih tehnologija. Popularnost kriptovaluta i njihov ogroman broj, razvoj decentraliziranih finansija, gdje se omogućava kreditiranje bez banke posrednika, pojava virtualnih banaka, neobanaka, novi načini plaćanja, samo su neke od promjena u finansijskom sektoru kojima svjedočimo. Zadatak Centralne banke jeste da se uključi u nove trendove i nastoji ih pratiti.

Član Uprave BBI banke Nedžad Gušić za The Economist je napisao kako postoje nove ekonomske perspektive kojima bismo se trebali pozabaviti. U tom kontekstu, pisao je o “nearshoringu”.

“Za razliku od offshoringa, gdje se proizvodnja alocira najčešće na udaljene lokacije, proces poznat kao nearshoring jeste pristup poslovanju kada kompanije odluče da alociraju cjelokupnu ili dio proizvodnje u drugu državu koja je relativno blizu područja same kompanije koja je naručilac takve usluge”, piše Gušić.

Činjenica je da su poremećaji u lancu snabdijevanja i rast cijena energije otežali i usporili put proizvoda do kupca. To opet nameće potrebu traženja novih rješenja, koja bi u budućnosti smanjila takve rizike. Zato evropske kompanije sada žele proizvodnju preseliti s dalekog Istoka u bliže destinacije.

“Imajući u vidu potencijale Bosne i Hercegovine kao atraktivne nearshoring destinacije za kompanije iz Evropske unije, BBI banka, zajedno s domaćim privrednicima, prepoznaje nearshoring kao pristup koji u narednih pet godina može pozitivno promijeniti ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini”, kaže Gušić.

No, nisu samo ekonomski interesi pokretač nearshoringa. Naime, Evropska unija u situaciji je da bira oslanjanje na Sjedinjene Američke Države, koje su se pokazala kao prevrtljiv partner, ili Kinu, autokratsku državu, ali ekonomski moćnu. Pošto nijedna od dvije opcije ne može zadovoljiti ukuse svih članica Evropske unije, sada se sve češće govori o novom pravcu evropskog vanjskopolitičkog kursa – strateškoj autonomiji, samodovoljnosti Evropske unije.

U svakom slučaju, čeka nas zanimljiva i uzbudljiva godina.