“Sabrani radovi (1932-1945)” Mustafe Busuladžića biće promovirani u utorak 19. decembra 2023. godine u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Kao promotori radova Mustafe Busuladžića, koji su objavljeni u dvije knjige čiji je izdavač JU Osnovna škola “Mustafa Busuladžić”, najavljeni su akademik Ferid Muhić, prof. dr. Senija Milišić i muftija zenički prof. dr. Mevludin ef. Dizdarević.
U dvije knjige, na 760 strana stala su 74 rada koje je za svoga kratkog života objavio Mustafa Busuladžić. Kako je za “Stav” kazao direktor škole “Mustafa Busuladžić” Duran Mrndić, želja im je bila da istinom, Mustafinim djelima, pokažu da ova škola s ponosom nosi Mustafino ime. Djela Mustafe Busuladžića najbolje govore o tome ko je i kakav je on bio, njegovi radovi su dokaz da su ga nepravedno optužilivali, nepravedno ubili, i nepravedno digli hajku na njega više od pola stoljeća nakon njegove smrti.
Inicijativu za izdavanje sabranih djela Mustafe Busuladžića pokrenuo je direktor škole “Mustafa Busuladžić” Duran Mrndić, uz nesebičnu podršku Općine Novi Grad Sarajevo, koja je prepoznala važnost ovoga projekta.
Kako nam je kazao, u sakupljanju tekstova Mustafe Busuladžića najviše su im pomagali profesor Omer Nakičević, Muhamed Busuladžić, te sestra Mustafe Busuladžića, Remza Busuladžić-Sijerčić, koja je ljubazno ustupila materijal i slike iz porodične arhive.
Nastavnice Aktiva Bosanskoga jezika i književnosti JU OŠ „Mustafa Busuladžić", profesorice Irma Subašić, Sabina Kadrić i Lejla Karačić-Bešić su se pobrinule da urede i pripreme sakupljene radove.
Mustafa Busuladžić je rođen 1. aprila 1914. godine u Gorici kod Trebinja. Nakon završene osnovne škole, završava tri razreda Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku, a zatim školovanje nastavlja u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, gdje i maturira. Već u periodu školovanja u Sarajevu započinje pisanje i objavljivanje radova koji iscrpno i argumentirano obrađuju različite teme. Nakon mature je upisao Višu islamsku šerijatsko-teološku školu u Sarajevu i diplomirao 1940. Odlazi na postdiplomske studije iz orijentalistike u Rim i nastavlja pisanje i objavljivanje radova u tamošnjim listovima "Mono arabo" i "Oriente moderno".
Predavao je u sarajevskoj Šerijatskoj gimnaziji, zatim u Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pored prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio. Odlično je poznavao arapski, turski, njemački, italijanski i francuski jezik. Bio je odličan govornik i njegova predavanja su uvijek bila vrlo posjećena. Radovi su mu objavljivani u časopisima "Novi behar", "Glasnik VIS-a", Kalendaru "Na- rodne uzdanice", "Islamskom svijetu", "Gajretu", "El-Hidaji", "Osvitu" i mnogim drugim. Teme kojima se bavio bile su raznovrsne, često se bavio historijom, životom i položajem muslimana na ovom prostoru i u svijetu. Iz sačuvanih radova se može zaključiti da je prije svakoga rada odabrana tema bila detaljno istražena i da sami radovi obiluju naučnim činjenicama i argumentima, kritičkim promišljanima na osnovu tih činjenica, a stavovi autora prirodno proizilaze iz navedenog.
Strijeljan je 29. juna 1945. godine u Sarajevu, u 31. godini života.
Recenzent ovoga izdanja akademik Ferid Muhić o Mustafi Busuladžiću napiso je ovako: “Mustafa Busuladžić nije strijeljan od sumanutih psihopata, ni samovoljnih udbaša, nego svjesno, od najljućih ideoloških protivnika. Smrtna kazna na koju je osuđen bila je nepravedna, ali nije bila bezrazložna! I to je ključni momenat. Reći da je Mustafa Busuladžić strijeljan samovoljnom odlukom prijekog suda, dakle gotovo greškom, bitno bi umanjilo odgovornost režima, dok bi djelu Mustafe Busuladžića oduzelo sav njegov epohalni značaj. Kao što je i Sokrat osuđen na smrt nepravedno, ali ne bezrazložno, nego upravo zato što je u očima vladajućih slojeva Atine predstavljao najveću opasnost za njih, tako je osuđen i Mustafa Busuladžić, bošnjački Sokrat koji je u očima tadašnjeg režima predstavljao najveću opasnost za njihove planove. Da je Sokrat bio osuđen nepravedno i bezrazložno, on bi bio samo još jedna žrtva sudskih nepravdi, izgubio bi se u moru anonimnih sudskih grešaka. Međutim, činjenica da je, koliko god nepravedno, osuđen sa razlogom i da je taj razlog bilo upravo njegovo otvoreno izloženo uvjerenje, dakle njegovo djelo, učinilo je to djelo besmrtnim, a Sokrata herojem vjere u ljudski razum, a ne žrtvom puke sudske greške. Mustafa Busuladžić je osuđen na smrt zbog svog djela, nepravedno, ali sa razlogom. Razlog je bilo njegovo djelo, ovo koje je sada konačno integralno stavljeno na uvid domaćoj i svjetskoj javnosti. Veličina ovog djela, značaj i transtemporalna aktuelnost njegovih ideja, dubina njihove autentične humanosti i progresivnosti, ta ista presuda je učinila besmrtnim, a njegovog autora, Mustafu Busuladžića velikim bošnjačkim patriotom i herojem vjere u Riječ Božiju”.
