Nakon devetnaest sati bezuspješnih pregovora, predsjednik Nigera, Mohamed Bazoum, popustio je pod pritiskom pučista i rano ujutro u četvrtak potpisao svoju ostavku. Državni udar u Nigeru u julu 2023. završio je televizijskom objavom u kojoj je grupa vojnika potvrdila smjenu Bazouma kako bi na njegovo mjesto uspostavila vojnu huntu koja će upravljati zemljom slijedećih nekoliko mjeseci. Ili, vjerojatnije, godinama koje dolaze.

Pukovnik Amadou Abdramane bio je zadužen za objavljivanje vijesti da smo "mi, odbrambene i sigurnosne snage, odlučili stati na kraj režimu [Mohameda Bazouma]." Vojska je također uvela policijski sat, zatvorila kopnene granice i privremeno zatvorila zračni prostor.

Sada već bivši predsjednik Bazoum, koji je demokratski izabran na izborima 2021. godine, ostao je zarobljenik vođa državnog udara tokom cijelog 27. jula, iako je imao priliku podijeliti poruku na svom Twitteru: “Ono što je postignuto s toliko truda bit će zaštićeno . Svi Nigerci koji vole demokraciju i slobodu pobrinut će se za to." Time završava mandat oosobe koju su smatrali francuskim moćnikom u zapadnoj Africi i najvećom protutežom ruskom utjecaju u regiji.

Čini se da je osoba zadužena za vođenje nove nigerijske vlade general Salifou Modi (61 godina), poznat u narodu po svom proruskom stavu i čvrstom odbijanju neokolonijalističke dinamike koju je Francuska iskazivala posljednjih desetljeća. Nakon što je obavljao dužnost načelnika Štaba odbrane i dobio čin generala s četiri zvjezdice, prije samo mjesec dana imenovan je ambasadaorom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (najveći trgovački partner Nigera za kupovinu zlata, što čini 70% izvoza te afričke nacije).

Ujedinjeni Arapski Emirati su, nepotrebno je i reći, odbacili priznati državni udar i zahtijevali su da vojska vrati vlast demokratskim sredstvima.

Treba imati na umu da je Niger bio jedan od najvećih dobavljača urana Francuskoj do danas, veliki dijelovi nigerskog društva smatraju da im Francuska ne plaća dovoljno za taj uran, a već mjesecima jačaju proruske grupa za pritisak koji je doveo do demosntracija protiv Francuske u Niameyu, glavnom gradu Nigera.

Nad ovim dramatičnim događajima lebdi ruska sjena. Ne samo zato što se utjecaj Kremlja već mogao osjetiti u puču u Maliju (august 2021.) i puču u Burkini Faso (oktobar 2022.), zemljama zemlje koje su prekinule svoje odnose s Francuskom kako bi zauzvrat ojačale svoje odnose sa Rusijom. Također i zbog poruke koju je u četvrtak objavio Jevgenij Prigožin, poznati čelnik Wagner grupe, na svom Telegram kanalu. Ruski oligarh je kazao da je smjena profrancuskog predsjednika "de facto, stjecanje nezavisnosti".

Optužio je zapadne sile da su "destabilizirajući agenti u Africi" i pribjegao dobro poznatoj tvrdnji da "Evropa finansira terorizam" u regiji Sahela.

Stotine Nigeraca izašlo je na ulice posljednjih sati kako bi iskazali podršku pučistima, mašući ruskim zastavama i skandirajući protiv Francuske i neokolonijalizma. Ovo instantno pojavljivanje ruskih zastava nakon državnog udara, baš kao što se dogodilo u Maliju i Burkini Faso, apsolutni je misterij: odakle dolaze te ruske zastave, ako Rusija nije tehnički uključena? Gdje ih kupuju, ko ih distribuira?

U isto vrijeme, 27. jula započeo je drugi rusko-afrički summit u Sankt Peterburgu, gdje se predstavnici 49 afričkih država sastaju s Vladimirom Putinom kako bi razgovarali o tako širokim pitanjima kao što su sigurnost hrane, vojno partnerstvo i razvoj nuklearnih elektrana i nuklearne energije na kontinentu. U ovom trenutku zanimljivo je da je samo pet afričkih vlada odbilo poziv na summit, a da je jedna od njih bila ona koju je vodio Mohamed Bazoum.

Bazoumova smjena zadala je težak udarac evropskim interesima u tom području. Ne samo zbog trgovine uranom od koje Francuska profitira, nego zato što je Niger bio najpouzdaniji partner Evropske unije u borbi protiv terorizma u Sahelu. Prije samo dvije sedmice Josep Borrell posjetio je Niamey kao potpredsjednik Evropske komisije, sastao se s Bazoumom i najavio paket vojne pomoći vrijedan 66 miliona eura.

Ako se strahovi od ruske umiješanosti pokažu istinitima, kolaps G-5 Sahela (kombinacije pet sahelskih nacija koje će sarađivati u borbi protiv „džihadizma“) bio bi konačan, dok bi ruski utjecaj u regiji konačno bio konsolidiran.

Afrička unija osudila je državni udar, kao i Francuska, Evropska unija, Zajednica zapadnoafričkih država, SAD... Predstavnici država i međunarodnih organizacija formulirali su sukcesivne rečenice u kojima osuđuju državni udar i zalažu se za stabilnost, demokratiju, kraj nasilja, dakle, isprazne fraze koje ne mogu učiniti ništa da poprave sudbinu koju je nigerska vojska ispisala svojoj naciji.