Unatoč naporima njemačke vlade da postane nezavisna od ruskih izvora energije, brojevi pokazuju da je uvoz iz Rusije indirektno služio za finansiranje agresije na Ukrajinu. Prema novom izvještaju koji je objavio finski Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), Njemačka je platila Moskvi 12 milijardi eura za energente od početka rata. Ako se tome doda ruski izvoz energenata u druge zemlje, u prvih sto dana rata dobiva se suma od 93 milijarde eura. EU ostaje daleko najveći kupac ruske nafte i plina, sa 61% ukupnog ruskog izvoza fosilnih goriva između 24. februara i trećeg juna.

U tom razdoblju evropski ruski račun za energiju iznosio je 57 milijardi eura. Pojedinačno, Kina je bila prvi klijent u istom vremenskom okviru s više od 12,6 milijardi eura, a slijede Njemačka s 12,1 milijardu i Italija sa 7,8 milijardi eura. Nizozemska bilježi 5.6 milijardi eura, a Turska 4.1 milijardi. U srednjem rasponu potrošnje ruskih proizvoda su Francuska, Španija i Južna Koreja. Poljska je na desetom mjestu na listi, a Bugarska na 17. mjestu.

Za studiju je CREA koristila podatke o kretanju brodova, protoku plina kroz cjevovode i procjene temeljene na prethodnim podacima. Njemačka je 2021. platila ukupno oko 25 milijardi eura za uvoz nafte, uglja i plina iz Rusije. To je značilo da je Njemačka bila daleko najveći ruski potrošač energije iz EU prije invazije, a slijede je Italija i Nizozemska s oko 14,3 milijardi eura i 13,5 milijardi eura.

Poljska i Bugarska, na primjer, u potpunosti su obustavile kupovinu od prije desetak dana jer je ruska energetska kompanija Gazprom prekinula isporuke, tvrdeći da su dvije zemlje odbile platiti u rubljama. Osobito su isporuke nafte iz Rusije u EU pale za 20% u prve tri sedmice aprila, u odnosu na januar i februar, dok su isporuke uglja pale za 40%. Međutim, isporuke ukapljenog prirodnog plina LNG-a porasle su za 20%, a kupovina plina u EU-u kroz plinovode za 10%.

Njemačka vlada pokrenula je prošlog vikenda reklamnu kampanju pozivajući stanovništvo da promijeni svoje navike u potrošnji energije, s ciljem smanjenja nacionalne potrošnje za 10%. Savjetuje im se mnogo toga, od novih higijenskih navika kao što su učinkovitiji načini kuhanja, iako zimi glavnina potrošnje plina ide na grijanje.

Rusija nastavlja ubrizgavati 1,6 milijardi kubika plina u Evropu svake sedmice, što je petina ukupnog uvoza. Gazprom šalje 70% plina namijenjenog Evropi kroz Sjeverni tok 1 a taj je plinovod trenutno na servisiranju što ometa opskrbu. Smatra se kako je to Putinova izlika oteža skladištenje u evropskim rezervama i produži stanje zavisnosti. Ruski prihod uglavnom dolazi od prodaje sirove nafte s 46 milijardi eura godišnje, a zatim od prodaje plina s 24 milijarde eura. Ostatak prihoda dolazi od prodaje naftnih derivata, LNG-a ukapljenog prirodnog plina i na kraju uglja.