"Putin će biti ubijen, a Rusiju bi se moglo podijeliti na male neovisne države"

Paul Goble, bivši analitičar CIA-e i američkog State Departmenta, smatra da je Moskva "na rubu događaja koji bi mogli biti još dramatičniji"

Pogled u svijetu na Rusiju drastično se promijenio od početka rata u Ukrajini 24. februara prošle godine. Njezinog vođu, Vladimira Putina, veliki dio međunarodne scene tretira kao teroristu nakon invazije koja je ostavila stotine mrtvih i ogromnu materijalnu štetu, ostavljajući cijelu zemlju uništenom. Bilo je jasno da će to imati posljedice za Moskvu, poput ekonomskih sankcija sa Zapada, ali sada bi, prema riječima bivšeg analitičara CIA-e, ruski predsjednik mogao biti ubijen.

"Vladimir Putin će biti ubijen prije nego što se Rusija raspadne", objašnjava Paul Goble, stručnjak za Rusiju koji je radio kao analitičar za CIA-u i američki State Department. U razgovoru za The Sun, Goble je dodao da su "ljudi mnogo otvoreniji prema mogućnosti da Ruska Federacija ne može ostati u jednom komadu", dodajući da je "vjerojatno da ćemo vidjeti nešto drugo osim raspada velikih carstava".

"Najvjerojatnija je situacija da Putina ubiju ljudi koji shvaćaju da on uništava zemlju."

Ruski vođa je pokrenuo invaziju na Ukrajinu očekujući brzu pobjedu u samo nekoliko dana, ali ukrajinska vojska, koja ima podršku EU i SAD, uspjela je uzvratiti tako da bitka traje, do sada, više od četrnaest mjeseci. Prema ukrajinskom ministarstvu odbrane, broj mrtvih ruskih boraca je oko 200.000, dok je Moskva izgubila veliku količinu vojnog naoružanja, čija se vrijednost procjenjuje na više od 19 milijardi eura.

Goble upozorava da se svijet suočava s "nuklearno naoružanom Jugoslavijom" i da je Rusija "na rubu događaja koji bi mogli biti još dramatičniji", misleći na ono što je bio raspad Sovjetskog Saveza na petnaest nezavisnih država nakon njegovog raspada 1991. godine. "Putin je napravio fatalnu pogrešku u svojoj invaziji na Ukrajinu, a način na koji je vladao Rusijom učinio je zemlju fundamentalno nestabilnom. Rekao bih da će ovaj put razdoblje pada biti neurednije, duže i mnogo raznolikije nego što smo imali 1991. godine”, kazao je.

Također, posljednjih se mjeseci dosta nagađalo o zdravstvenom stanju Vladimira Putina. Prošlog januara ruski historičar i politički analitičar Valery Solovey uvjeravao je da 70-godišnji predsjednik preživljava zahvaljujući liječenju koje su mu pružili zapadnjaci te da bi trebao predati vlast prije proljeća kako bi spriječio ruske elite da ga smijene. Osim toga, također je izjavio da bi ova 2023. mogla biti godina smrti ruskog vođe.

Prošlog petka ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov izjavio je da su vojne pripreme za očekivanu proljetnu ofanzivu na ruske položaje privedene kraju. Tokom zime, Ukrajina je odbila rusku ofanzivu u žestokim, ali uglavnom statičnim borbama na snježnim poljima prošaranim kraterima granata i razrušenim gradovima. Objava je uslijedila nakon što je nekoliko ljudi ubijeno u masovnim ruskim raketnim napadima na ukranjinske gradove.

Oslobađanje okupiranog Krimskog poluotoka ostaje ključna tačka za "pravedan mir", ponavljaju ukrajinski zvaničnici i političari suočeni s protuofanzivom koju priprema vojska. Šef vojne obavještajne službe Andriy Cherniak naznačio je u utorak da je Rusija započela rat protiv Ukrajine okupacijom Krima 2014. godine, pretvorivši poluotok u moćnu vojnu bazu.

"Oslobađanje Krima trebalo bi okončati rusko-ukrajinski rat", naglasio je.

Poluotok je i dalje ranjiv na ukrajinske napade koji naglašavaju nesigurnost Kerčkog mosta. Most je značajno oštećen prošlog oktobra jer je nedavni uspješan napad dronovima na vojnu bazu u Sevastopolju naglasio da ruska protuzračna odbrana ne može garantirati njegovu punu zaštitu. U nekoliko incidenata posljednjih mjeseci napadnuti su aerodromi, logistički centri i skladišta nafte na Krimu, iako Ukrajina nikada nije direktno preuzela odgovornost.

Poluotok, koji je nasilno pripojen Rusiji 2014. godine, otada je logistička baza za opskrbu ruskih trupa na ukrajinskom frontu kao i baza za ruske brodove i podmornice koje su napadale ukrajinske gradove i infrastrukturu.

Na Krimu se također nalaze stotine ukrajinskih zatvorenika s okupiranih područja. Krimski Tatari, tamošnja muslimanska manjina, bili su posebna meta, uključujući i regrute za rusku vojsku. Prošlog se mjeseca Volodimir Zelenski susreo s ukrajinskim muslimanskim vojnicima i ponovio svoju zakletvu da će vratiti kontrolu nad Krimom, historijskom domovinom Tatara, muslimanskom etničkom manjinom. “Oslobađanje Krima nema alternativu”, rekao je Zelenski.