Dok im sunce prži zatiljak, palestinski farmeri počinju da obrađuju polja jagoda u gradu Beit Lahia, blizu izraelske granice u sjevernoj Gazi, početkom septembra. Oni obrađuju pješčano tlo i sade sadnice, koje se uvoze nakon što su riješili težak proces koji je Izrael sproveo od uvođenja ekonomske blokade Gaze 2007. godine. Uzgoj počinje u novembru. Vrijeme je svečanosti kada se farmeri i njihove porodice okupljaju kako bi obišli polja sakupljajući jagode. Ali ove godine ništa nije ostalo za žetvu jer je izraelska vojska bombardovala i uništila stotine hektara palestinskog poljoprivrednog zemljišta.

“Sav naš trud, znoj i rad nestali su za nekoliko minuta”, kaže 24-godišnji palestinski farmer Yousef Abu Rabee, stanovnik Beit Lahia, opisujući razaranja koja su nastala na farmama.

“Bio sam u šoku kada sam vidio uništavanje i devastaciju naših usjeva, zemljišta, drveća, voćnjaka, farmi i staklenika... naših sredstava za život. Bio je to veoma težak trenutak; rat je uništio sve što smo godinama gradili”.

Osim nestašice hrane uzrokovane odbijanjem Izraela da pusti kamione pomoći da stignu do očajnih Palestinaca, zračni napadi i granatiranje uništili su lokalna poljoprivredna zemljišta koja su nekada hranila veliki broj ljudi.

Na osnovu analize satelitskih snimaka objavljenih u januaru, Satelitski centar Ujedinjenih nacija (UNOSAT) napravio je tmurnu procjenu razornog utjecaja tekućih izraelskih napada na sjever, kojeg palestinski farmeri opisuju kao "korpu hrane u Gazi".

Oštećena površina pod usjevima u Sjevernoj Gazi iznosi 1.230 hektara od 3.099 hektara, što predstavlja 39,7 posto ukupne poljoprivredne površine.

Satelitski snimci pokazuju da su veliki dijelovi voćnjaka i poljoprivrednih površina u gradovima kao što su Deir Al Balah u centralnom dijelu, u blizini plodne Wadi Gaze, i Khan Younis na jugu, također uništeni, koje je izraelska vojska nekada proglasila 'sigurnim zonama'. Šteta se proteže izvan poljoprivrednog zemljišta, s više od jedne petine staklenika u Gazi i jedne trećine infrastrukture za navodnjavanje, prema podacima koje dijeli FAO.

Naslijeđe se pretvorilo u prah

Generacijama je godišnja sezona berbe koja počinje u novembru bila izvor radosti i slavlja za hiljade uzgajivača jagoda i članova porodica u Gazi. Tradicija datira još od 1967. godine kada je uzgoj jagoda prvi put zaživio.

„Uzgoj jagoda je naš ponos ovdje u Beit Lahiji“, kaže Abu Rabee. “To je jedan od najvitalnijih palestinskih usjeva, poznat po svojoj produktivnosti i izvoznom potencijalu. Ima poseban značaj za pojas Gaze, posebno u Beit Lahiji, gdje je poznat.”

Uzgoj jagoda je pretvorio region u turističku atrakciju, privlačeći posjetitelje iz cijele Gaze, kaže on.

Voće je toliko popularno da službeni grb općine Beit Lahia prikazuje vodu, sunce, jagodu i jabuku.


Službeni pečat općine Beit Lahia prikazuje vodu, sunce, jagodu i jabuku.

Ali Al Keelani, predsjednik Poljoprivrednog zadrugarstva Gaze u Beit Lahiji, kaže da je prirodno da farmeri prihvate uzgoj jagoda.

„Bog je blagoslovio zemlju Beit Lahije sa plodnim tlom, odgovarajućom klimom i vodom – osnovnim elementima za uzgoj jagoda“, kaže on.

"Ova praksa se prenosila kroz generacije, oblikujući život većine stanovnika grada. Oni su se decenijama isticali u uzgoju jagoda."

Budući da većina stanovništva Beit Lahije od 98.000 živi u poljoprivrednim područjima i oslanja se na uzgoj jagoda kao glavni izvor prihoda, Al Keelani kaže da su uspostavili posebnu vezu sa zemljom.

To je "veza koja je slična vezi sina sa ocem - odnos prožet ljubavlju, pripadanjem i žrtvom, sastavni dio njihovih života", kaže on za TRT World.

Ali Izrael je sada okrenuo to društveno tkivo i živote farmera naglavačke.

Prisjećajući se svog najranijeg bavljenja poljoprivredom, Abu Rabee, mladi farmer, pripovijeda kako je pratio svog oca na polju tokom školskih raspusta kada je počeo učiti o poljoprivredi.

"Ovo zanimanje sam naslijedio od oca koji se bavi poljoprivredom. Ono prožima našu porodicu, od mog djeda do oca, amidže, a sada i nas. To mi je usadilo duboku ljubav prema poljoprivredi i želju da je inoviram i razvijam .”

Uprkos prvobitnom otporu svog oca, Yousef je nastavio studije poljoprivrednog inženjerstva jer je sanjao o povećanju produktivnosti poljoprivrednog sektora, posebno uzgoja jagoda u njihovom gradu.

Sa diplomom poljoprivrednog inženjerstva sa Univerziteta Al Azhar u Gazi, Abu Rabee je ovog semestra bio na putu da diplomira na biljnoj proizvodnji i zaštiti. Ali izraelska agresija je naglo zaustavila njegove akademske aktivnosti.

Ove sezone, uzgajivači jagoda obrađivali su značajno veliku površinu od 4.500 duluma, uz velike troškove.

"Procijenjena cijena po dulumu je 3000 dolara, tako da su gubici zapanjujući", kaže Abu Rabee.

Pored devastacije porodičnih usjeva, farmi i rasadnika, staklenik za hidroponsku poljoprivredu gdje je Abu Rabee eksperimentirao s novim tehnikama uzgoja i navodnjavanja je u ruševinama.

"To je bio moj lični projekat, gdje sam provodio eksperimente kako bih smanjio troškove tradicionalnih poljoprivrednih metoda. Ali rat je sve izbrisao."

Poljoprivredni sektor je doprinosio s približno 11 posto ekonomskoj proizvodnji Gaze 2022. godine i zapošljavao je veliki broj ljudi. Poljoprivredni proizvodi su činili preko 50 posto izvoza Gaze, a dodana vrijednost poljoprivrednih aktivnosti procijenjena na 343 miliona dolara.

Nizar Al Wahidi, generalni direktor za smjernice i razvoj Ministarstva poljoprivrede u Gazi, ističe vitalnu ulogu sjeverne Gaze kao poljoprivrednog središta cijele regije.

„Sjeverna Gaza ima najbolji kvalitet vode u cijeloj Gazi i pješčano tlo duž obale, kao i glinovito do ilovasto tlo na istoku“, kaže on. „Uz ovu jedinstvenu kombinaciju, sjever je poznat po proizvodnji najfinijih jagoda, karfiola, povrća, maslina, citrusa i grožđa u regiji.”

Na sjeveru vlada glad

Otkako je izraelski rat u regionu počeo prije više od pet mjeseci, zastoj u berbi i široko rasprostranjena šteta na vitalnoj infrastrukturi značajno su osakatili kapacitet Gaze za proizvodnju povrća i voća, ozbiljno utječući na cijeli lanac opskrbe hranom.

Izvještaj Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD) otkriva da je 44 posto palestinskih domaćinstava u Gazi izgubilo izvore lokalne poljoprivredne proizvodnje koji se koriste za potrošnju domaćinstava. Preostalih 56 posto finalne potrošnje zavisi od uvoza poljoprivrednih proizvoda, koji je prestao tokom smrtonosne izraelske vojne ofanzive.

Gubitak domaćih zaliha hrane i kapaciteta za uvoz doveo je do naglog porasta cijena osnovnih potrepština u centralnim i južnim regijama Gaze, gdje je malo hrane dostupno na pijacama, što je pogoršalo glad koja se prijetila. Izraelske snage sistematski uništavaju sve strukture uz granični pojas između Izraela i Gaze, što uključuje velike poljoprivredne površine. Ovo se radi kako bi se stvorila tampon zona.

“Prethodna tampon zona prostirala se oko 500 metara duž istočne i sjeverne granice. Sada nam je zabranjen ulazak preko jednog kilometra, s novim ograničenim zonama koje se pojavljuju paralelno sa Wadi Gazom, u prosjeku tri kilometra u širini od ulice br. 8 na sjeveru do Wadi Gaze”, kaže Nizar.

Nametanje tampon zona i ograničenih područja pogoršava položaj farmera u Gazi, oduzimajući im kritično poljoprivredno zemljište.

Ukoliko poljoprivredno zemljište padne u novu tampon zonu, Nizar upozorava da će jedna trećina poljoprivredne proizvodnje biti izgubljena, bez raspoloživog zamjenskog zemljišta.

“Nikada nećemo moći postići isti nivo produktivnosti u drugim dijelovima Gaze.”