Na ovaj datum simbolično počinje historija željeznice Bosne i Hercegovine. Odluku o izgradnji pruge donio je sultan Abdul Aziz, a bila je dio velikog plana povezivanja Istanbula i Beča željezničkom prugom.
U proljeće 1871. godine započela je izgradnja pruge od Dobrljina do Banje Luke. Na pruzi je izgrađeno 13 mostova, od kojih su dva bila željezna. U ložionici u Banjoj Luci bilo je 5 lokomotiva. Dvije su bile izrađene u fabrici Hanomag u Hannoveru u Njemačkoj, a tri u fabrici Tubize u Belgiji.
Saobraćaj na pruzi Banja Luka - Dobrljin obustavljen je 14. novembra 1875. godine zbog nedovoljnog broja putnika i roba. Nakon Berlinskog kongresa 1878. godine Bosna i Hercegovina dolazi pod vlast Austro-Ugarske monarhije. Pruga je popravljena, a saobraćaj od Banje Luke do Prijedora uspostavljen je 1. decembra 1878. godine, a do Dobrljina 24. marta 1879. godine. Pruga je dobila naziv „Carska i kraljevska vojna žaljeznica Banja Luka - Dobrljin“. Osim za potrebe vojske, željeznica je bila dostupna i za civilno stanovništvo. Tada su izgrađene i nove stanične zgrade, kao i magacini i magacinske utovarno-istovarne rampe.
