Istraživači su nedavno utvrdili mjesta u Bugarskoj, Rumuniji i Češkoj na kojima datiraju ostaci naših predaka koji su stari između 40.000 i 50.000 godina. Međutim, analize kostiju proizvele su genetske profile koji nemaju premca među modernim Evropljanima.

“Čini se da su ova rana naselja stvorile skupine ranih modernih ljudi koji nisu preživjeli da prenesu svoje gene”, rekao je profesor Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu. “Oni su izgubljene loze naše vrste.”

“Ključna je tačka da je nestanak ovih ranih modernih ljudskih doseljenika značio da su neandertalci okupirali Evropu još nekoliko hiljada godina prije nego što je Homo sapiens konačno preuzeo kontinent.”

Moderni ljudi prvi put su se pojavili u Africi prije približno 200.000 godina i polahko su evoluirali diljem kontinenta prije nego što su se preselili u zapadnu Aziju prije oko 60.000 godina. Naši su se preci tada proširili diljem svijeta sve dok sve druge vrste hominina na planetu nisu izumrle, uključujući Denisovance iz istočne Azije i Homo floresiensis, "narod hobita" Indonezije.

Neandertalci u Evropi bili su jedna od posljednjih vrsta hominina koja je izumrli, izumrijevši prije oko 39.000 godina. Međutim, nedavne studije – predstavljene na sastanku Evropskog društva za proučavanje ljudske evolucije – pokazale su da ovo preuzimanje od strane Homo sapiensa nije bilo jednostavno. U nekoliko su navrata grupe ranih doseljenika stradale dok su se useljavale na kontinent.

U jednoj studiji, međunarodni istraživači ponovno su pregledali djelimičnu lobanju i kostur žene pronađene u špilji Zlatý Kůň u Češkoj. Izvorno se mislilo da je stara 15.000 godina, a ova nova analiza pokazala je da je vjerojatno stara najmanje 45.000 godina, što je čini jednim od najstarijih pripadnika Homo sapiensa pronađenih u Evropi. Međutim, studija je također pokazala da ona nema genetski kontinuitet s modernim Evropljanima.

Kao što je jedan od članova istraživačkog tima – Cosimo Posth, s Instituta za arheološke znanosti Sveučilišta Tübingen, Njemačka – rekao: “Ova žena nije genetski pridonijela današnjim Evropljanima.”

Ostala mjesta na kojima su pronađeni ostaci ljudi ranog modernog doba iz tog razdoblja uključuju Peștera cu Oase u Rumuniji i špilju Bacho Kiro u Bugarskoj. I opet, niti jedan nije proizveo genetske profile koji su ostavili znatan trag u Evropi.

Otkriće ovih izgubljenih ispostava moderne ljudske ekspanzije sugerira da se Homo sapiens raspršio u Evropu u “mahunarkama” i postavlja kritična pitanja za znanstvenike. Konkretno, zašto su kasniji prodori modernih ljudi u Evropu uspjeli kada su raniji propali? Ipak, utjecaj ovog uspjeha na naš svijet bio je značajan. Neki znanstvenici tvrde da su faktori okoliša odigrali ključnu ulogu u smrti neandertalaca. Mogući okidači uključuju preokret u Zemljinim magnetnim polovima koji se dogodio prije oko 42.000 godina. Poznat kao događaj Laschamps, mogao je povećati razinu kozmičkog zračenja diljem planeta nekoliko stoljeća.

Došlo je i do zahlađenja klime koje je u to vrijeme zahvatilo sjeverni Atlantik, kao i do velike vulkanske erupcije u srednjoj Italiji. Sve bi to dovelo do stresa na populaciju.

No neki istraživači postavljaju pitanje jesu li ti događaji bili dovoljno štetni da dovedu do izumiranja neandertalaca. Oni bi bili jednako izazovni za moderne ljude, tvrde, ali smo ipak preživjeli.

Drugi tvrde da je Homo sapiens jednostavno bio bolji u iskorištavanju krajolika i učinkovitijem lovu, što je podržao Stringer, koji tvrdi da su manje promjene u ljudskom ponašanju u to vrijeme mogle biti dovoljne da dovedu do gomilanja znatnih poboljšanja u životima muškaraca i žena.

“Mislim da je ponašanje Homo sapiensa bilo veliki faktor u našem 'uspjehu'. Možda smo se bolje umrežili ili učinkovitije akumulirali znanje i tako naučili kako izvlačiti resurse intenzivnije nego što su to činili neandertalci. Svaka mala prednost bila bi kritična. Morate samo povećati preživljavanje svojih beba za 1% i to je velika prednost u svijetu kamenog doba.”

Međutim, postoji još jedan faktor koji je istaknut za uspjeh modernog čovječanstva u Evropi. Genetske studije jasno su pokazale da se križanje između Homo sapiensa i neandertalaca događalo prilično često. Kao rezultat toga, muškarci i žene neafričkog porijekla danas imaju genome koji čine oko 2% neandertalaca. Ta bi brojka bila mnogo veća prije 40.000 godina.

“Kako je broj Homo sapiensa rastao i mi smo se širili diljem Evrope, vrlo je moguće da smo 'apsorbirali' neke druge vrste – posebice neandertalce”, rekao je Stringer.

“Ako su neandertalci u prvim godinama ulazili u savremeni ljudski uzgoj, bilo dobrovoljno ili na drugi način, ti pojedinci više nisu doprinosili opstanku svoje vlastite vrste. Konačni rezultat bio bi jednostavno izumiranje za neandertalce – iako, kao vrsta, oni i danas opstaju u DNK muškaraca i žena”, objašnjava Stringer.