Urednici Regionalne Balkanske informativne mreže (BIRN) bili su panelisti na konferenciji EU posvećenoj kredibilitetu medija i medijskoj pismenosti na Zapadnom Balkanu. Zbog toga su građanski aktivisti, novinari, antifašisti i borci za ljudska prava, koji su njihovim prošlogodišnjim izvještajem targetirani kao ekstremisti, mirno protestovali ispred konferencijske sale u hotelu „Hilton“ u kojem je održan događaj.
Riječ je o onima koji su se prošle godine našli na BIRN-ovom spisku 'ekstremnih desničara' koji je kasnije povučen, a usljed kojeg se niko nije izvinio targetiranim akterima. To su Kaćuša Krsmanović, Tanja Pavićević, Tijana Lopičić, Maja Miličković i Draško Didi Martinović, a sa demonstrantima je u simboličkoj ravni bila i akademska slikarka Anka Burić koja je za ovu priliku uradila rad "Meta Crna Tačka".
“Protestujemo zbog onoga što se desilo prije tačno godinu dana - kada nas je BIRN optužio za navodni ekstremizam. Ovo se neće završiti dok nam se javno ne izvine“, poručila je građanska aktivistkinja i novinarka Tanja Pavićević uz koju su Kaćuša Krsmanović, Tijana Lopičić, Maja Miličković i Draško Martinović izrazili protest.
Kolumnistkinja Tijana Lopičić kazala je u međuvremenu za portAl Analitika jedini logičan zaključak iz međunarodnog skandala koji je izazvao BIRN jeste da on treba i mora biti ugašen.
“Targetirali su devetoro nevinih ljudi i pokušali da nam ugroze prava na slobodu govora i misli. Oni su zastiđe svoje profesije”, ocjenjuje Lopičić koja je i sama bila targetirana od strane BIRN-a. “Imali su malicioznu intenciju. Ugrozili su naše živote i poslovanje. Targetirana sam zato što u kontinuitetu pišem o Crkvi Srbije i njima smetaju ljudi koji znaju crkveno pravo i kanone. Na taj način su pokušali da me stigmatizuju kao vjerskog ekstremistu, iako se zapravo ja borim protiv njihovog ekstremizma”, pojašnjava Lopičić i dodaje da je Evropski parlament prepoznao ekstremističko djelovanje Crkve Srbije.
Pavićević je izričita da je konferencija napravljena upravo kako bi se „oprao“ BIRN.
„Evropska komisija je rekla da prati ovaj događaj, a sada su sa CDT napravili konferenciju da bi oprali BIRN. Suština je da nam se oni nikad nijesu izvinili što su nas lažno optužili i doveli nas i naše porodice u opasnost. BIRN nije i ne može biti kredibilna organizacija“, podvukla je Pavićević u izjavi za medije.
Podsjetila je da je BIRN pustio drugu mapu bez njihovih imena tek nakon deset mjeseci, te da za punih godina nijesu odgovorili ni na jedno pitanje ni jedan mejl koji su im tim povodom poslali.
Tokom mirnog protesta, organizatori konferencije su im isprva tražili da napuste objekat hotela „Hilton”, a okupljeni su im pojasnili da neće nikoga remetiti - već da su došli da mirno pošalju važnu poruku.
„Mi nijesmo došli da prekidamo konferenciju niti da se obračunavamo. Naše ljudsko pravo je da dođemo i iskažemo protest“, poručila im je Krsmanović.
Organizatori su ih kasnije pozvali da uđu u konferencijsku salu ali bez tranparenata - što su okupljeni odbili.
„Očigledno Evropa smatra da bi kao žrtve sa našim dželatima trebalo da pravimo dijalog. Naše poruke koje su im upućene su na transparentima“, poručila je na to Pavićević.
Prvo ročiste će u ovom slučaju će, kako je saopštila, biti 30. januara, a 15. februara su predate dvije tužbe u Sarajevu.
Okupljeni su prije početka BIRN-ovog panela nosili transparent na kojem je pisalo „BIRN laže, targetira nevine ljude!”.
Oni su izričiti da BIRN brani Sprsku pravoslavnu crkvu (SPC) - zbog čega su ih javno pitali za koga rade, ali im i poručili da bi makar jednom trebalo da kažu istinu.
Tanja Pavićević na početku protesta nije upotrijebila riječi kako bi poslala poruku BIRN-u već je ispred sebe držala papir sa nacrtanom metom. Kako je kasnije napomenula, to je djelo Anke Burić, koja im je na taj način poslala podršku poručujući da je sa njima.
U prvobitnoj mapi krajnje desnih i ekstremističkih grupa, u dijelu koji se odnosio na Crnu Goru, „lokalni ekspert“ iz koncerna Vijesti Jelena Jovanović je kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste koji su „stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori“, označila građanske aktiviste Aleksandra Sašu Zekovića, Predraga Vušurovića, Nebojšu Mrvaljevića, Draška Martinovića, odbornicu u nikšićkom parlamentu Tanju Knežević-Perišić, aktivistkinje Maju Miličković i Tijanu Lopičić i novinarke i urednice Pobjede Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević.
