Christiana Schmidta neki nazivaju "filijalom Zagreba". Ne zalaže se za interese države za koju je odgovoran, nego interese susjedne države Hrvatske, kažu kritičari. U svakom slučaju, Schmidt želi intervenirati pred Evropskim sudom za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu 20. novembra. Radi se o slučaju Kovačević protiv BiH, koji se ponovno vodi u Velikom vijeću.
Slučaj Kovačević izaziva češanje po glavi brojnih međunarodnih diplomata, jer da bi se presuda provela, morao bi se redizajnirati cijeli poslijeratni Ustav BiH. Tužitelj Slaven Kovačević lani se, kao i pet drugih prije njega, pokazao kao u pravu jer se smatrao ustavno diskriminiranim. U Bosni i Hercegovini samo određeni ljudi iz određenih regija mogu biti birani na određene funkcije. Svatko ko nije pripadnik jedne od tri glavne etničke skupine (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) uživa manje prava. Bosanskohercegovačka vlada, uz podršku hrvatske konzervativne stranke HDZ, želi poništiti presudu. I Schmidt očito želi igrati ulogu u tome.
Poslijeratni ustav iz 1995. izvorno je napisan samo kako bi omogućio mir nakon tri i po godine rata. Ali kroz etnoproporcionalnu zastupljenost i mogućnost veta, etnonacionalisti već desetljećima onemogućuju reforme i europeizaciju pravnog sustava, bez čega BiH ne može ući u EU.
Nie prvi put da njemački političar iz CSU-a, Schmidt, koji je na toj funkciji već tri godine, izaziva buru u Bosni i Hercegovini. U oktobru 2022. godine, kada je u izbornoj noći u interesu susjedne Hrvatske i na zahtjev HDZ-a retroaktivno promijenio izborni zakon tako da se time može formirati samo vlada s HDZ-om, Schmidtu su zamjerili strančarenje. Izaslanstvo EU-a naljutilo se i zato što se, prema Venecijanskoj komisiji, izmjene izbornog zakona moraju donijeti najmanje šest mjeseci prije izbora, ali ne u izbornoj noći i nikako retroaktivno. Schmidt je svojim zakonodavnim paketom podržao i etnoteritorijalnu podjelu zemlje.
Provedba presude u slučaju Kovačević išla bi upravo u suprotnom smjeru, jačajući građanske elemente ustava i potiskujući u drugi plan grupna prava "konstitutivnih naroda". Time bi se smanjila diskriminacija, ali to nije u interesu HDZ-a, jer HDZ ima ogromnu moć po Daytonskom ustavu.
Sam Kovačević ističe da su i neke države EU protiv Schmidtove intervencije u Strasbourgu. Također smatra da Schmidta ne pozivaju na sud u Strasbourgu i ne ispituju o njegovim odlukama - kao što su to činili prethodni visoki predstavnici prije njega - već se samoinicijativno obratio sudu da intervenira kao "treća strana". U svakom slučaju, Schmidt je za svoj slučaj angažirao britansku firmu za pravno savjetovanje Blackstone Chambers. Iz Ureda visokog predstavnika nisu odgovorili na pitanje Standarda ko će platiti troškove pravne konsultantske kuće, je li Hrvatska uključena u slučaj i je li sam Schmidt preuzeo inicijativu.
Iz njegovog ureda je Standardu rečeno: "Visoki predstavnik se neće opredjeljivati, ali će dati svoj doprinos kao konačni autoritet na terenu za tumačenje civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma." Konačna presuda Velikog vijeća očekuje se 2025. godine.
Stručnjak za bosanskohercegovački ustav iz Graza, Joseph Marko, piše u Ustavnom blogu o historijskom slučaju Kovačević: "Ako Sud slijedi svoju utvrđenu jurisprudenciju suprotno suprotnom mišljenju jednog od sudaca iz presude Vijeća, to bi trebalo natjerati mono - etničke političke stranke i njihovi lideri, kao i institucije EU, da insistiraju na što skorijem izlasku iz ustavnog ćorsokaka kako bi mogli poduzimati realne korake prema evropskim integracijama.”
Marko smatra temeljnim pitanjem jesu li individualna prava građana, kao što je pravo glasa i kandidiranja, i grupna prava u obliku političkog predstavljanja i učestvovanja nužno međusobno isključiva ili se mogu kombinirati. Do sada nisu provedene sve presude Evropskog suda za ljudska prava u Bosni i Hercegovini koje se tiču individualnih prava, iako najstarija presuda datira iz 2009. godine.
Intelektualci iz "Kruga 99" u Sarajevu sada traže da Schmidt "ne smije igrati ulogu kolonijalnog guvernera" koji "preuzima sumnjive poslove u interesu hegemonističkih projekata". Nizozemska zastupnica Zelenih Tineke Strik napisala je na Platformi X: "Njegov mandat je nadgledanje provedbe Daytonskog sporazuma, a ne poništavanje odluka Evropskog suda za ljudska prava."
Evropski parlament također tek treba odlučiti ko će ubuduće preuzeti ulogu izvjestitelja za Bosnu i Hercegovinu. Moćna Evropska pučka stranka (EPP) podržava HDZ-ovog političara Davora Stiera iz Hrvatske da preuzme dužnost. U BiH se strahuje da će Stier nastaviti hegemonistički i pokroviteljski kurs Hrvatske. Zbog svog angažmana u ratu i potrebe za nepristranošću, predstavnici susjedne države Hrvatske ne bi trebali dolaziti u obzir za tu zadaću, kažu pravni stručnjaci. Sličan propis postoji i kada je riječ o imenovanju međunarodnih sudaca u Ustavni sud BiH.
