U općini Drvar danas je posjetom delegacija i porodica žrtava, prilagođenom aktuelnim propisima zaštite od pandemije COVID-19, obilježena 29. godišnjica zločina nad logorašima bivšeg logora Kamenica, javlja Anadolu Agency (AA).
"Logor Kamenica, kao jedan od 657 evidentiranih logora formiranih tokom rata u Bosni i Hercegovini, s ciljem sistematskog mučenja i ubijanja nesrpskog stanovništva, po stepenu okrutnosti i brutalnosti, jedan je od poznatijih, a činjenica da je u ovoj zgradi prethodno bila škola i prostorije Društvenog doma u Kamenici, samo je pokazatelj brutalnosti koju pomračeni ljudski umovi mogu, ne samo zamisliti nego i sprovesti u djelo, na štetu drugih, nevinih ljudi", saopćeno je iz Saveza logoraša u BiH.
Navode da je logor Kamenica funkcionirao tokom cijelog perioda 1992-1995. godine, a prema dostupnim podacima, u logoru je bilo zatočeno više 200 nedužnih logoraša žena i muškaraca, čak i trudnica, ali i cijelih porodica, s područja Bosanskog Petrovca, Ključa, Sanskog Mosta, Kulen Vakufa, Kupresa, Bosanske Krupe, od kojih je više od 50 ubijeno ili nestalo.
"Logoraši su konstantno držani u nehumanim uslovima, u vlažnim i hladnim prostorijama iz kojih mjesecima nisu puštani, izgladnjivani i maltretirani na razne načine, a mnogi od njih su na kraju odvedeni nad jamu Golubnjača, gdje su brutalno likvidirani i bačeni u bezdan", navodi se u saopćenju.
Za zločine u logoru Kamenica, osuđeni su samo upravnik logora Ratko Dronjak na 15 godina zatvora i Dragan Rodić “Šaula“, koji je u tom periodu, obavljao dužnost stražara i komandira smjene, na osam godina zatvora, a na bazi sporazuma o priznanju krivice pred Sudom BiH. Zločine u logoru Kamenica, Sud BiH kvalificirao je kao krivična djela: zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
Ovu aktivnost iz Saveza logoraša u BiH iskoristili su da pozovu nadležne organe na odlučniji pristup procesuiranju ratnih zločina nad logorašima i drugim građanima BiH počinjenih u periodu 1992-1995. Ukazali su na brojne probleme i neriješen status logoraša - žrtava ratne torture u BiH, te apelovali na nosioce izvršne i zakonodavne vlasti da prihvate inicijativu koju su im prethodno dostavili i učine maksimalne napore s ciljem zakonskog reguliranja statusa logoraša - žrtava ratne torture, kao jedne od kategorija čija su osnovna ljudska prava, u periodu 1992-1995. godine, kršena na najbrutalnije načine.
