Nobelovu nagradu za hemiju 12. decembra 1975. godine dobio je Vladimir Prelog za svoje radove iz oblasti stereoizomerije organskih molekula Vladimir Prelog rođen je u Sarajevu, 23. jula 1906. godine, a umro je u Cirihu (Zürich) 7. januara 1998. godine. Od 2019. godine 12. decembar se obilježava kao Dan nauke u Federaciji Bosne i Hercegovine u čast ovog naučnika.

Vladimir Prelog je rođen u Sarajevu gdje je njegov otac Milan, historičar, autor nekoliko knjiga iz historije Bosne i Hercegovine, predavao u gimnaziji, te je njegova porodica živjela u ovom gradu. Vladimir je u Sarajevu pohađao pučku školu. Početkom Prvog svjetskog rata Milan je premješten u Osijek, te je porodica Prelog odselila iz Sarajeva. Vladimir Prelog nikad više nije došao u svoj rodni grad.

“Mjesto u kojem je čovjek rođen, i kada ode iz njega, kroz čitav život ostane u dragoj uspomeni. U Sarajevu sam proveo najraniju mladost. Tu sam pohađao pučku školu. Bio sam također prisutan kod atentata na Franju Ferdinanda. Mi smo, kao školska djeca, dobili košarice sa cvijećem, a zadaća nam je bila da stojimo u špaliru i da bacamo cvijeće pred kola u kojima su prolazili nadvojvoda i njegova žena Sofija… Kada sam uradio to što mi je bila dužnost, samo nekih 100 metara od tog mjesta, odjeknuli su pucnjevi i dogodilo se to što je, kako mnogi kažu, postalo uzrok Prvog svjetskog rata. Ja, doduše, ništa nisam vidio, ali sam čuo”, kazao je Vladimir Prelog novinaru Vehidu Guniću, koji je to zabilježio u knjizi Prelog.

Nije ga mnogo toga vezalo za Sarajevo, osim činjenice da se tu rodio, ali je bio ponosan na tu činjenicu. Tim povodom, Gunić je zabilježio jednu anegdotu koju mu je Prelog ispričao.

“Poslije jednog predavanja koje sam imao na jednom univerzitetu u Los Angelesu, obratio mi se neki čovjek koji je prisustvovao mom predavanju. Mogao je biti moj vršnjak. Upitao me:

– Kolega, odakle ste Vi?

– Iz Züricha – rekoh.

– Znam, znam. To je u Švedskoj.

– Kakvoj Švedskoj? – rekoh iznenađeno. A on, shvativši da je izrekao veliku glupost, brže‑bolje kaže:

– U Vašim sam dokumentima vidio da ste rođeni u Sarajevu, u Bosni, a tamo su počele sve one ružne stvari zbog kojih je počeo Prvi svetski rat…

– Tačno – rekao sam i bio sam vrlo ponosan što on, makar i u negativnom određenju, zna gdje je Sarajevo, a ne zna gdje je Zürich.”

U Osijeku je Vladimir krenuo u gimnaziju, zatim je njegov otac opet bio premješten, ovog puta u Zagreb. Vladimir je maturirao u zagrebačkoj gimnaziji 1924. godine. Prelog je, kako je pričao, volio sport. Bio je prvak države u tehničkom petoboju koji se sastoji od atletskih disciplina 100 m s preponama, 1.500 metara, skok uvis, skok s motkom i bacanje diska. Također, volio je muziku. Osobito bosanske sevdalinke. “Najviše volim pjesmu Telal viče po Hercegovini”, rekao je Prelog u razgovoru s novinarom Gunićem.

Nakon mature, Prelog je upisao Hemijski odsjek Tehničke visoke škole u Pragu, gdje je diplomirao 1928. godine, a doktorirao godinu kasnije. Zaposlio se u jednom industrijskom laboratoriju, nastavio naučna istraživanja i za pet godina objavio 25 naučnih radova. Oženio se suprugom Kamilom i dobio sina Jana, kojeg nije interesirala hemija pa je završio historiju umjetnosti.

Počeo je sarađivati s farmaceutskom kompanijom “Kaštel” iz Zagreba (današnja “Pliva”), a od 1934. godine radio je u Zavodu za organsku kemiju Tehničkog fakulteta u Zagrebu i bio rukovoditelj laboratorije kompanije “Kaštel”. Početkom Drugog svjetskog rata Vladimir Prelog je odselio u Zürich, gdje je ostao do kraja života radeći na Katedri za organsku hemiju Savezne visoke tehničke škole u Zürichu (ETH).

Vladimir Prelog bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Na kući u kojoj je rođen u Sarajevu danas stoji tabla na kojoj piše da je tu rođen veliki naučnik Vladimir Prelog, a po njemu jedna ulica u sarajevskom naselju Buča Potok nosi ime. BH Pošta Sarajevo i Hrvatska pošta Mostar izdale su poštanske markice sa Prelogovim likom, a u Mostaru je postavljena njegova bista. Po njemu nosi ime i “Napretkov” fond za stipendiranje učenika i studenata jer je i sam Prelog bio “Napretkov” stipendista. Prelog je bio jedan od 104 nobelovca koji su 1991. godine potpisali apel za mir u Hrvatskoj, a godinu kasnije i apel za zaustavljanje rata u BiH. Prelog se u jednom intervjuu pitao za taj napad da li je “zločin ludosti ili ludost zločina”.

Preminuo je 7. januara 1998. godine u Zürichu, a kasnije je urna s njegovim pepelom prenesena u Zagreb.

Velike naučnike svi svojataju, a oni zapravo pripadaju cijelom svijetu. Vladimir Prelog jeste i švicarski i hrvatski i češki, ali i bosanskohercegovački naučnik, jer, kako je negdje i sam izjavio, Bosna i Hercegovina je jedna od njegovih domovina. Istina, u ovoj njegovoj domovini malo šta podsjeća na njega. Dan nauke je dobar početak odavanja priznanja naučnicima poput Preloga.

“Svojedobno, uz finansijsku podršku koju je dao austrijski Bošnjak Pavao Urban, naš poznati portretista Mario Mikulić naslikao je tri portreta profesora Preloga, jedan portret dobio je slavni naučnik, drugi je zadržao gospodin Pavao Urban, a treći je dobila na poklon Skupština grada Sarajeva, odnosno kabinet gradonačelnika”, zabilježio je Gunić u svojoj, kako kaže, nenaučnoj biografiji Vladimira Preloga.