Bošnjak i Bošnjaković – to su rijetka prezimena kojima se diče i muslimani, i katolici, i pravoslavci. Ponose se oni u Bosni i Hercegovini, ali i mnogi u Hrvatskoj i u Srbiji. Bošnjaka i Bošnjakovića ima među katolicima u BiH, ali i u susjednoj Hrvatskoj, gdje su im iz ovdašnjih krajeva odselili preci. Prezime Bošnjak prisutno je širom Hrvatske, a među najčešća prezimena svrstava se u Samoboru u Zagrebačkoj županiji, u Crncu, Sopju, Suhopolju i Zdencima u Virovitičko-podravskoj, Kutjevu, Pleternici, Požegi i Jakšiću u Požeško-slavonskoj, Vrbju i Vrpolju (Bošnjaković) u Brodsko-posavskoj, Belom Manastiru, Osijeku, Valpovu, Bizovcu, Donjoj Motičini, Đurđenovcu, Koški, Petlovcu, Semeljcima (Bošnjaković) i Trnavi u Osječko-baranjskoj, Iloku, Markušici i Nuštaru u Vukovarsko‑srijemskoj, te u općinama Hrvace i Lovreć u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te u samoj gradskoj jezgri Zagreba. Bošnjaka katolika, odnosno Hrvata prezimena Bošnjak ima i u drugim zemljama. Nekadašnji ambasador Republike Hrvatske Tomislav Bošnjak, vrsni lingvista i intelektualac, stasao je u dalekoj Australiji. Blaško Ivić je 1988. godine u Subotičkoj Danici, među 419 prezimena bačkih Hrvata u Subotici i okolici, zabilježio i prezimena Bošnjak i Bošnjaković, a Ante Sekulić u Prilogu o trostoljetnoj povijesti Bačkih Hrvata piše da Bunjevci, pored Sombora, Lemeša, Čonoplja, Bajmoka i Tavankuta, naseljavaju i Malu Bosnu. Iz ovoga se da zaključiti da Bošnjaka i Bošnjakovića nema gdje nema...

Bošnjaci već dugo nisu samo ljudi, već i kompletni geografski rejoni, čak i novine. Bošnjaci su, interesantno, općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u Republici Hrvatskoj. Sve do 1993. godine Bošnjaci su bili u sastavu općine Županja, a riječ je o mjestu s hrvatskim, katoličkim starosjedilačkim stanovništvom, koje se naziva i Slavoncima Šokcima. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Bošnjaci su imali 4.653 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju – Bošnjacima, ali prema najnovijem popisu iz 2021. godine, stanovnika Bošnjaka je ipak nešto manji broj – 2.871. Sudeći prema podacima iz 2011. godine, u Bošnjacima je stanovalo 3.855 Hrvata, 14 Albanaca, devet Srba, sedam Roma, ali po jedan Mađar i Bošnjak. U Bošnjacima su prije 11 godina bila i četiri neopredijeljena žitelja. S obzirom na to da je za deset godina gotovo prepolovljen broj stanovnika, vjerovati je da u Bošnjacima trenutno nema Bošnjaka. Također, teško da ima i Mađara.

Važan datum za mjesto Bošnjaci svakako je 22. maj 1897. godine, kada su održane demonstracije protiv nametnutog kandidata za izbore za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor, kojeg su stanovnici Bošnjaka trebali prisilno izabrati. U sukobu je ubijeno osam mještana, a ranjeno gotovo stotinu. Danas se 22. maj slavi kao Dan Općine Bošnjaci, dok je ovaj događaj u historiji upisan kao krvavi bošnjački izbori. Interesantno je i to da je u periodu od 1945. do 1963. godine čitava serija ljudi tvrdila da su im se u Bošnjacima ukazali Djevica Marija i neki sveci, što, jasno je, nikada nije dokazano. Uz poljoprivredu, stočarstvo i šumarstvo, brojne bošnjačke porodice se izdržavaju izradom oboraka i ženskih ručnih radova, posebno šlingi. Riječ je o izradi crteža ili šara na tkanini posebnom tehnikom. Ovo umijeće u kojem Bošnjaci prednjače čak je i opjevano: “Bošnjaci se nadaleko znaju po oborcima i po šlingeraju!”

Do sada smo se imali priliku nagledati raznoraznih bošnjačkih časopisa. Posebno su živopisni oni koji izlaze u dijaspori, koja je zbog udaljenosti od matice težila da barem na papiru na poseban način iskaže svoju ljubav prema domovini i sunarodnjacima, ali časopis kao što je Bošnjački list rijetko se viđa. Zapravo, ovaj list koji se izdaje u Hrvatskoj niko nikada prije nije napravio. U pitanju je besplatna publikacija koja izlazi periodično, a predstavlja svojevrsni dnevnik zbivanja u Bošnjacima i okolini. Trenutni glavni i odgovorni urednik ovih povremenih novina jeste Antun Jelić, koji ima i čitav niz saradnika koji pišu pro bono. Iako Bošnjački list ne prelazi 50 stranica, osim kada je u pitanju dvobroj, svako izdanje u sebi sadrži bogate tekstove o lokalnoj politici, priloge o radu tamošnje župne zajednice, ali i zapise o kulturnim i sportskim dešavanjima u Bošnjacima. Isto tako, ovaj časopis dosta pažnje posvećuje i praćenju rada bošnjačkih udruženja. Do danas je izašlo tačno 70 brojeva ovih novina jednostavnog podnaziva List Općine Bošnjaci.


Glavni i odgovorni urednik Antun Jelić

U Bošnjačkom listu sve je, očekivano, bošnjačko – od dobrovoljnog vatrogasnog društva, Crvenog križa, šahovskog kluba, lovačkog i ribolovnog udruženja, pa sve do tae kwon do ekipe. Čak je bošnjačka i Šokačka rič. Naime, u decembarskom broju ove periodične novine pišu o Martinu Lešiću, učeniku Osnovne škole fra Bernardina Tome Leakovića Bošnjaci, koji, kako navode, njeguje slavonski dijalekt svojih predaka u izvornom bošnjačkom izričaju. S obzirom na to da su šokački govori slavonskog dijalekta, posebno bošnjački govori, sve više izloženi promjenama zbog različitih utjecaja medija, obrazovanja govornika, odlazaka iz Hrvatske, pozivaju da se ove stare jezičke osobine trebaju čuvati i njegovati.

Dobrovoljno vatrogasno društvo “Bošnjaci” u Bošnjacima uspješno djeluje već 116 godina te kao rezultat aktivnog rada i mnogo uloženog vremena svakim danom postaje sve snažnije i bolje. Kao dokaz toj tvrdnji, Bošnjački list objavljuje kako su na izbornoj skupštini Vatrogasne zajednice Vukovarsko-srijemske županije u tijela predsjedništva i zapovjedništva izabrani i predstavnici ove dobrovoljne brigade Josip Lenić i Đuro Šumanovac. Ističu da je događaj koji je ušao u historiju Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Bošnjaci” obnova voznog parka u vidu nabavke nove vatrogasne cisterne marke Mercedes-Benz opremljene najsavremenijom vatrogasnom opremom i spremnikom velike zapremnine koja će biti od iznimne koristi u zaštiti mještana i njihove imovine, a hvale se i obnovom i zaštitom starinskih zaprežnih vatrogasnih kola, koja su dokaz stoljetne vatrogasne tradicije u Bošnjacima.

Stanovništvo koje naseljava Bošnjake pokazalo se i izuzetno humanim. Obilježavanje Dana dragovoljnih darivatelja krvi iz Županje i Bošnjaka održano je 26. oktobra 2021. godine u 17 sati u restoranu “Sava” u Županji. Priznanja zaslužnim jubilarnim darivaocima krvi na svečanoj sjednici Gradskog društva Crvenog križa Županja uručili su Adam Filipović, Sanja Raonić, Janja Stojanović i Marija Dugalić, a dobili su ih i humanisti iz Bošnjaka, od kojih su neki i više od 55 puta darivali tečnost koja život znači. Valja istaći da je u tom vremenskom periodu održana i Redovna skupština Općinskog društva Crvenog križa Bošnjaci, uz poštivanje svih epidemioloških mjera. Skupštini su, pored članova Općinskog odbora, bili prisutni i dobrovoljni darivaoci krvi, jubilarni dobitnici priznanja Crvenog križa, te gosti Josip Šumanovac, predsjednik Općinskog vijeća Općine Bošnjaci, Matija Bertić, predsjednik Udruge umirovljenika Općine Bošnjaci, Damir Lenić, predsjednik Lovačke udruge “Vjerovi” Bošnjaci, i Martin Leaković, predstavnik Šahovskog kluba “Bošnjaci”.

Kada smo već spomenuli najpoznatiju intelektualnu igru za dva igrača, prva ekipa Šahovskog kluba “Bošnjaci” osvojila je prvo mjesto u 2. ligi i ostvarila historijski rezultat. Članica Šahovskog kluba “Bošnjaci” Josipa Zovko postala je vicešampionka državnog prvenstva u Trogiru. Krajem prošle godine raspisali su i poziv za tradicionalni Međunarodni šahovski turnir 26. OPEN BOŠNJACI 2022, koji se ubraja među četiri najveća šahovska turnira u Hrvatskoj i na njemu učestvuje veliki broj igrača iz Hrvatske, ali i drugih država.

Drugu godinu zaredom u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama Športsko-ribolovna udruga “Virovi” Bošnjaci organizirala je svoj rad i djelovanje u 2021. godini. U nedjelju, 31. oktobra 2021. godine, i lovci iz društva “Vjerovi” Bošnjaci organizirali su otvorenje lovne sezone na sitnu divljač. Bošnjaci su poznati i po borilačkim sportovima. Dolaskom ljepšeg vremena i popuštanjem epidemioloških mjera Taekwondo klubu “Zrinski” Bošnjaci dopušteni su treninzi na otvorenom s kojim istog trena počinju te vrše pripreme na kondicijskom i tehničkom usavršavanju njihovih takmičara.

Bošnjački list, kao što se može i vidjeti, rekorder je kada je u pitanju upotreba riječi Bošnjaci te varijacija ove vlastite imenice. Ekipa okupljena oko ovog časopisa ponosna je na naziv mjesta iz kojeg dolazi i koristi svaku priliku da ga istakne na ovaj ili onaj način. List Općine Bošnjaci objavljivanjem narednog, 71. broja proslavit će 20 godina od prvog izlaska iz štampe i pretpostaviti je da će i sadržaj biti jubilarniji u odnosu na sva prethodna izdanja.