Multinacionalna kompanija IBM i Univerzitet Michigan vodili su neobičan „rat“ do 2018. godine. Utrkivali su se u nastojanju da dizajniraju i proizvedu najmanji računar na svijetu.
Trenutno je Univerzitet Michigan u prednosti jer do danas niko nije uspio nadmašiti 0,3 x 0,3 milimetra, to su mjere njihovog računara.
Ovaj mali uređaj ima RAM memoriju, fotonaponski sistem napajanja i precizan temperaturni senzor. Jedan od njegovih velikih nedostataka, koji ga čini praktično neupotrebljivim za veliku većinu korisnika, jest da svaki put kada se isključi, gubi sav sadržaj koji je do tada pohranio. Odnosno, stalno se resetuje.
Iako ovaj računar nije koristan u svakodnevnom životu, ima posebnu namjenu u medicinskom području. Gary Luker, profesor radiologije i biomedicinskog inženjerstva, objasnio je, kada je uređaj predstavljen, „upotrebom njegovog temperaturnog senzora može istražiti temperaturne varijacije unutar tumora u odnosu na normalno tkivo i možemo li koristiti temperaturne promjene za određivanje uspjeha ili neuspjeha terapije".
Računari su zamišljeni kao uređaji, stoni ili prenosni, koji mogu obavljati veliki broj funkcija i reproducirati sve vrste datoteka. Uz to imaju i ekran na kojem se prikazuje sav sadržaj.
Stoga se mnogi oštro protive da su tako mali uređaji kategorizirani kao računari. Čak ni stručnjaci nemaju jasan stav.
"Nismo sigurni treba li ih zvati računarom ili ne. Više je stvar mišljenja imaju li minimalnu potrebnu funkcionalnost", kazao je David Blaauw, profesor elektrotehnike i računarskog inžinjerstva na Univerzitetu Michigan.
