Iako mnogi misle da je gradnja pruga u našoj zemlji počela s dolaskom Austro-Ugarske, historijska je činjenica da je turska vlast izgradila prvu trasu željezničke pruge u BiH. Prva pruga izgrađena je na relaciji Dobrljin – Banja Luka, bila je dugačka 104,3 kilometra i radovi na njoj okončani su 1872. godine, pred sam kraj osmanske uprave.
Bila je to željeznička pruga normalnog kolosijeka.
Najzaslužnija osoba za dolazak željeznice u BiH jeste sultan Abdul Aziz Han. On je, šokiran zbog ubrzanog razvoja industrije u BiH, po povratku u Tursku naredio izgradnju pruge Carigrad – Beč. U aprilu 1869. godine sklopljen je ugovor s grupom kapitalista, koje je predvodio baron Moris Hirsch, koji dobijaju koncesiju za gradnju pruge koja je trebala prolaziti kroz Bugarsku, Rumeliju i Bosnu.
Srbija se, tada pod velikim utjecajem Rusije, negativno odredila o gradnji pruge i nije dozvolila da ona prelazi preko njene teritorije. U jesen 1871. godine, kada su položene šine od Bosanskog Novog do Prijedora, iz Siska su na dereglijama dopremljeni teretni vagoni za prevoz šljunka, a u novembru i prve dvije lokomotive.
Na pruzi je izgrađeno 13 mostova, od kojih su dva bila željezna. U ložionici u Banja Luci bilo je smješteno pet lokomotiva. Dvije su bile izrađene u fabrici Hanomag u Hannoveru u Njemačkoj i tri u fabrici Tubize u Belgiji. Ova pruga je zamišljena kao dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima, trebala povezati Beč sa Istanbulom
Smatra se kako je 24. decembar 1872. godine zvaničan datum puštanja u saobraćaj prve pruge.