U Zenici je u ponedjeljak (11.1.2021.) godine na Bolji svijet preselio Mahmut ef. Karalić, učenjak, muhaddis, emir Sedme muslimanske brigade i Zlatni ljiljan. Prof. Karalić rođen je 1950. godine u selu Radinovići kod Zenice i bio je prvi student hadisa – Poslanikovih, a.s., riječi i govora – u Medini nakon višedecenijskog perioda u kojem nijedan Bošnjak nije studirao na prostoru današnje Saudijske Arabije, u blagoslovljenom području Hidžaza.
Prema informacijama kojima raspolažemo, jedan od posljednih bošnjački alima koji je studirao hadis u Medini početkom 20. stoljeća bio je muftija i šejh Husni ef. Numanagić. Istina, brojni su bošnjački alimi odlazili studirati islamske nauke u Kairo na Al-Azhar, ali je veza se Medinom bila prekinuta. Obnovio ju je upravo Mahmut ef. Karalić, kad je 1974. godine upisao novoosnovani Fakultet hadisa. Nakon stečene diplome Karalić se vratio u Sarajevo, gdje je jedno vrijeme radio kao vjersko-prosvjetni referent, nakon čega dobiva nastavničko mjesto u medresi koju je i sam nekad pohađao.
Iz pedagoške potrebe da svoje učenike što bolje uputi u zakonitosti hadiske nauke Karalić je svoja predavanja zapisivao i oblikovao u eseje, a kad je shvatio da je udžbenička literatura iz te specifične oblasti toliko skromna – jedini tada dostupan udžbenik koji je govorio o hadisu bio je tekst Mehmeda Handžića Uvod u hadisku i tefsirsku nauku – odvažio se da svoje radove preradi i kao stručne tekstove objavi u časopisu Islamska misao.
Agresiju na Bosnu i Hercegovinu dočekao je u Zenici, te se odmah stavio na raspolaganje za odbranu domovine. Imenovan je emirom – duhovnim vođom – Sedme muslimanske brigade, te je zaslužan za brojne pobjede koju je izvojevala Armija Republike Bosne i Hercegovine. Penzionisao se neposredno nakon zavšetka agresije, te se cijelim bićem predao poslu po kojem će ostati zlatnim slovima upisan u historiji naše islamistike.
Naime, Mahmut. ef. Karalić preveo je šest kanonskih hadiskih zbirki, Kutubu-sitteh, iz kojih sunijski muslimani crpe neophodna znanja o vjeri. Hadis je, poslije Kur’ana, neprikosnoveni izvor vjere, pa je ovaj Karalićev poduhvat, koji je trajao dvije decenije, utoliko veći. Prvo je preveo Sunen imama Tirmizija koji sadrži 5.000 predaja od poslanika Muhammeda, a.s, sa lancima njihovih prenosilaca od Poslanika, a.s., do imama Tirmizija koji ih je zabilježio.
Nakon toga prevodi Sunen Ebu Davuda, u kojem je 4.800 hadisa, pa Ibn Madžin Sunen u sedam tomova, zatim Nesaijev Sunen, i na kraju dvije kanonske zbirke koje po stepenu autentičnosti zauzimaju posebno mjesto i među Šest kanonskih knjiga hadisa: Sahih imama Buharija i Sahih imama Muslima.
“Punih 19 godina sam radio na tome. U međuvremenu sam izdao knjigu ‘Hadis i hadiske znanosti’ kao autorsko djelo iz teorije hadisa. Uzeli su ga kao udžbenik, jer su ga ocijenili kao nešto što je najbolje kod nas izdato. Dakle, za 19 godina, uradio sam prijevod El-Kutubu-s-sitteh koje sadrže ukupno 32.401 hadis, bez ponovljenih! Jer, u svim zbirkama se ponavljaju, ne računajući dakle ponovljene hadise. To su šest najmeritornijih hadiskih zbirki“, kazao je Karalić u intervjuu za Preporod.
