Iako su muslimani u Ljubljani čekali 50 godina džamiju njeno otvaranje 2020. godine označilo je društvenu i kulturnu prekretnicu za muslimane u Sloveniji. Njen značaj posebno je vidljiv tokom ramazana.
"Programi i projekti vezani za vjerski život u Republici Sloveniji organiziraju se u 18 gradova. U Ljubljani kao glavnom gradu u mjesecu ramazanu se sve aktivnosti organiziraju na jednom mjestu u okvirima djelovanja Islamske zjadnice u Republici Sloveniji i to u kompleksu Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana. Islamska zajednica u Republici Sloveniji, čiji korijeni su stari više od sto godina, u Ljubljani izvodi svoje džematske i ramazanske aktivnosti samo u ljubljanskoj džamiji koja zadovoljava potrebe muslimana Ljubljane i drugih manjih gradova koji gravitiraju glavnom gradu Slovenije", kaže za Stav Senad Karišik, glavni imam Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani.
Džamiju u Ljubljani posjeti veliki broj vjernika i turista tokom godine, a posebno u ramazanu.
"Sve aktivnosti se odvijaju prema dobro utvrđenom planu i programu a koji obuhvata generacije od ''sedam do sedamdeset i sedam''. Naš kolektiv imama i muallima je pripremio dobar program za mjesec ramazan. Cilj nam je da naše džematlije osjete ljepote i blagodati ramazana u džamiji u Ljubljani. Ono što nas ohrabruje jeste činjenica da veliki dio naših džematlija planira godišnje odmore u vrijeme ramazana, da planirano borave u džematu i prate naše aktivnosti, čak se i penzioneri koji mogu planirati svoj ramazan provesti u svom matičnom džematu odluče boraviti u Ljubljani zbog raznovrsnosti programa koji im se ponude. Na našim teravih-namazima bude i preko hiljadu osoba, na mektebskom iftaru po 300 polaznika, na omladinskom iftaru preko 450 mladića i djevojaka, na džematskim iftarima za muškarce i žene, i donatorskom iftaru sakupimo preko 1000 naših džematlija kroz različite termine", dodaje Karišik.
Posebno su masovno posjećeni iftari i mubarek noći.
"Programu za lejletu-l-Bedr, kojeg izvode članovi hora mektebskih polaznika, bude po 1500 naših džematlija i roditelja mektebskih polaznika. Program za lejletu-l-kadr, koga izvode članovi omladinskog hora MKC Ljubljana, okupi preko 3000 ljudi. Mukabelu koju uče naši imami i gosti iz Egipta i Turske dnevno posjeti 200 ljudi, a vikendom i do 500 ljudi. Brojke spominjemo kao jedan i fenomem posjećenosti džamije u Ljubljani. Radost je da su tu muslimani druge i treće generacije koje su rođene u Sloveniji. Koliko god nam je žao da se iz Bosne i Hercegovine i drugih krajeva muslimani odseljavaju, raduje nas činjenica da u Ljubljani postoji moderan i savremen Muslimanski kulturni centar, gdje mogu nesmetano nastaviti sa očuvanjem svog vjerskog identiteta. Stoga zahvala pripada dragom Bogu, a i vizionarima i graditeljima MKC Ljubljana koji su postavili MKC Ljubljana na mapu Evrope", poručuje Karišik.
Broj muslimana u Sloveniji je teško utvrditi je zadnji popis je bio 2002. godine.
"O tačnim brojevima je teško govoriti, jer se već više od dvije decenije u Sloveniji ne odvija klasični popis stanovništva. Možemo govoriti, kako smo predhodno kazali, samo koliko porodica je uključeno u džemat Ljubljana (preko 2650 porodica), odnosno Muslimanski kulturni centar Ljubljana, koliko djece i omladine je upisano u mekteb pod krovom našeg centra u Ljubljani 1083 mektebska polaznika). Na osnovu zadnjeg popisa iz 2002. godine je u Sloveniji živjelo približno 48 hiljada muslimana, što je predstvaljalo oko 2,4% populacije države. To je star podatak, u zadnjih dvadeset godina se stanje dosta promijenilo. Po podacima Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine od 2013. do 2022. dozvolu za rad u Sloveniji dobilo je više od 400.000 stanovnika Bosne i Hercegovine. U 2022. godini su izdali po 50 dozvola dnevno. Novi val dolazaka i doseljavanja se osjeti i u Islamskoj zajednici. Taj trend rasta se nastavlja i pokazuje jednu dinamičnu promjenu religijskog sastava prebivališta u Sloveniji u zadnjih deset godina", smatra Karišik.
Etnički sastav Islamske zajednice je i dalje dominantno bošnjački.
"Specifično za Islamsku zajednicu je da njoj gravitiraju muslimani svih etničkih pripadnosti i to najviše muslimana iz republika bivše Jugoslavije, iz Bosne i Hercegovinie, Srbije, Crne Gore, Albanci iz Makedonije, Kosova, muslimani iz Sjeverne Makedonije, Romi, te manji broj Arapa, Turaka i muslimana iz drugih država. To nam dodatno olakšava rad i organizaciju imajući u vidu da su pripadali jednom obliku organiziranja Islamske zajednice i u prošlosti. Naša približna ocjena je da je oko 100 000 muslimana koji žive u Sloveniji, što je približno 5% populacije."
Slovenija je duže vrijeme useljenička država što se sve više održava na njen demografski profil.
"U Islamskoj zajednici u Sloveniji bilježimo porast broja vjernika, što je djelimično posljedica novog vala doseljavanja iz Bosne i Hercegovine. Taj trend je podpomognut sa dogovorom o uvozu nove radne snage iz trećih država, uključujući države gdje preovladava muslimansko stanoviništvo. Takvi dogovori doprinose ka raznolikosti muslimana u Sloveniji. Trend rasta se osjeti na svim poljima vjerskog življenja od broja djece upisanih u mektebu, vjerskih vjenčanja, dženaza, akika – obreda pri rođenju djeteta, posjeta na namazima, a posebno na džuma-namazima u džamiji u Ljubljani. Migracije ljudi iz Afrike i Azije su vidljive i u Sloveniji, državi koja je socijalno uređena i zbrinjava sve potrebne ljude. Mali dio njih dolazi u džamiju da obavi namaz ili iz nekog drugog vjerskog razloga. Sve ostale potrebe i prava ostvaruju kroz državni sistem i prava. Migracije iz tog dijela svijeta u Sloveniji nisu na tom nivou da bi imale veći uticaj na džemat, a i vjersko djelovanje je univerzalno, tako da svaki novi član bogati naš džemat i zajednicu", dodaje Karišik.
Islamska zajednica godinama radi na prevošenju osnovnih udžbenika i knjiga o islamu na slovenski jezik kako bi približila islamske vrijednosti društvu i svim muslimanima koji uče znaju slovenski jezik.
"Većina našeg džemata govori i bosanski i slovenski jezik. Još uvijek je vrlo mali udio muslimana koji dolazi van granica nekadašnje Jugoslavije, a i ti se polahko integriraju u slovenski prostor. Sa njima se može i vodi razgovor na individualnom nivou, ili na engleskom ili na arapskom jeziku. Ističemo da je Islamska zajednica u projektima prevođenja osnovne literature o vjeri (ilmihala), životopisa Muhammeda, a.s., (sire) i drugih djela na slovenski jezik što će dodatno olakšavati komunikaciju. Svi imami su dužni da prilikom zapošljenja upišu i kurs slovenskog jezika što će im u budućnosti pomoći da svoju misiju kvalitetnije obavljaju. Potrebno je naglasiti, da Islamska zajednica sada uključuje treću generaciju muslimana, rođenih u Sloveniji. Te mlađe generacije i njihove porodice Sloveniju osjećaju kao svoju državu. Taj osjećaj pripadnosti je bitan i važana za njihovo djelovanje, rad i življenje u Sloveniji. Prisustvo muslimana, koji su rođeni i odrastali u Sloveniji, doprinosi ka višedimenzonalnem razumijevanju identita, gdje se prepliću vjersko ubjeđenje, kulturna pripadnost, etnička pripadnost i identitet pripadnosti državi", pojašnjava Karišik.
Islamska zajednica ima dinamičnu saradnju s drugim vjerskim zajednicama što se posebno vidi u ramazanu.
"Dobra suradnja sa svim vjerskim zajednicama u Sloveniji je na posebnom nivou, i jedan od lijepih primjera međuvjerskog dijaloga i razumijevanja. Sama činjenica da nakon izgradnje kompleksa Muslimanskog kulturnog centra nismo zabilježili nijedan incident ili narušavanje javog reda i mira svjedoči činjenicu da je džamija postala dio grada. U posjetama koje su svakodnevne od strane turista i sugrađana iz cijele Slovenije najčešća je rečenica: ''Želja nam je da vidimo našu ljubljansku džamiju''. Džamija je postala i mjesto susreta drugog i drugačijeg, npr. zabilježili smo u prethodnoj godini da je džamiju u Ljubljani posjetilo 3605 ljudi različitih uzrasta, đaci, studenti, profesori, penzioneri, različite vladine ili ne vladine organizacije itd. Posebnu čar međureligijskom dijalogu i razumijevanju u ramazanu doprinosi i činjenica da muftija mr. Nevzet-ef. Porić organizira i iftar za predstavnike različitih vjerskih zajednica kojem prisustvuju predsjednik Slovenske biskupske konferencije, predstavnik Protestanske crkve, Pravoslavne crkve i drugi službenici vjerskih zajednica. U okviru projekta ''Knjigomisleci'' kojeg organiziramo za srednjoškolce pred mjesec ramazan su predstavnici omladinskih centara u Ljubljani govorili o svom doživljaju mjeseca Ramazana, predstavnici MKC Ljubljana o svom doživljaju katoličkog posta, i na taj način izmijenili iskustva i približili svoje običaje i propise vjere jedni drugima. Izgradanja i upotreba Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana nam omogućava da sa svakim novim ramazanom širimo krug naših prijatelja i sve više postajemo dio slovenske javnosti."
Na kraju razgovara imam Karišik ističe da džamija u Ljubljani je obogatila slovensko društvo, jer su se muslimani time otovorili prema javnosti, društvu i državi.
"Našim programima u ramazanu želimo graditi bolje međuljudske odnose, pokazati svoju otvorenost kao i to da smo dio ovog društva. Želimo pomoći svakom pojedincu da bude sretniji i zadovoljniji i da ima nadu za bolje sutra. Želimo da kroz ramazan ojačaju svoju vjeru i duhovnost i da svim dobročinstvima koja čine budu bliži Gospodaru svjetova."
