Hadž je, u svojoj srži, hodočašće prema Bogu. Ovo predstavlja svojevrsni paradoks. Ako je Bog izvan vremena i prostora, koja je onda svrha putovanja na određeno mjesto? Zar Bog nije prisutan uvijek i svuda?
Proslavljeni autor Gai Eaton nudi elegantan odgovor: “Naš osećaj božanskog prisustva je prigušen. Moramo pronaći da je fokusiran na određeno mjesto, a za muslimana je to mjesto Ka'ba u Meki, s kojom se suočava svaki put kada je klanja i kojoj sada putuje na hodočašće. U islamskom svjetonazoru, Ka'ba tada funkcionira kao mjesto srca. Ovdje koristim množinu 'srca', jer hodočašće nije samo individualna vjerska obaveza. To je zajednički čin koji jača bratske veze među muslimanima na način koji ne liči ni na šta drugo. Kada se hodočasnici pripremaju za hadžsku odjeću, odbacuju sve od svoje odjeće. Nacionalnost, rasa i socioekonomski status također odbacuju - princ i siromah se ujedinjuju kao hodočasnici. Sve razlike su ostavljene".
Iskustvo može biti transformativno, posebno za one koji prvi put kreću na hodočašće.
Poznati aktivista Malcolm X bio je primoran da preispita svoje stavove o rasi nakon svog hadžskog iskustva. U svom Pismu iz Meke napisao je: "Bilo je na desetine hiljada hodočasnika, iz cijelog svijeta. Bili su svih boja, od plavookih plavušana do crnoputih Afrikanaca. Ali svi smo učestvovali u istom ritualu, pokazujući duh jedinstva i bratstva za koji su me moja iskustva u Americi navela da verujem da nikada ne može postojati između bjelaca i ne-bjelih".
Zajedno sa njegovim društvenim razmišljanjima bila je unutrašnja revolucija, ona koja je uzburkala njegovo srce. U svojoj autobiografiji piše: "U mojih trideset i devet godina na ovoj zemlji, Sveti grad Meka je bio prvi put da sam stao pred Stvoritelja svega i osjećao se kao potpuno ljudsko biće".
Za muslimane, dakle, povratak hadžija na broj prije pandemije ove godine (ili čak i njegovo prevazilaženje) predstavlja još jednu priliku za preorijentaciju prema Bogu.
Doduše, globalizacija je približila svijet, umanjujući utjecaj susreta s ljudima iz potpuno različitih sfera života. Uprkos tome, hadž ostaje bez premca u svojoj sposobnosti da okrene srca, kako pojedinačno tako i kolektivno.
Sve ovo ne znači da je iskustvo lahko i udobno.
Ako je historija hadžskog hodočašća išta pokazala, onda je put do Meke često prepun izazova. Najnoviji izazovi sa kojima se suočavaju potencijalni hodočasnici bili su nepredviđeni, što je drastično promijenilo iskustvo hadža.
Zbog pandemije Covida hodočašće na sveta mjesta je bilo zaustavljeno na dvije godine, a samo ograničenom broju stanovnika Saudijske Arabije je bilo dozvoljeno hodočašće.
Kako su se ograničenja pandemije polahko smanjivala, mnogi muslimani u drugim zemljama koji su željno iščekivali ukidanje ograničenja rezervirali su svoja putovanja. Ali susreli su se sa novom komplikacijom -
borbom za dobijanje mjesta.
Saudijska vlada je 2022. godine objavila da se svi oni koji namjeravaju obaviti hadž iz nekoliko zapadnih zemalja, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Australiju, Novi Zeland i Evropsku uniju, moraju registrirati putem web stranice Motawif. Onima koji su već napravili rezervacije savjetovano je da ih odmah otkažu i registriraju se preko Motawifa.
Ovo bi registranta stavilo u sistem lutrijskog tipa, koji bi zamijenio putovanja na hadž koja su funkcionisala lokalno u ovim zemljama dugi niz godina.
Saudijska administracija je tvrdila da pokušava da ukloni posrednike i da proces putovanja na hadž učini lakšim i pristupačnijim. Čini se da mnoga svjedočanstva potvrđuju suprotno.
Registranti su kritizirali česte tehničke kvarove Motawifa, a oni koji su imali sreće da stignu u Meku žalili su se zbog neorganiziranosti i nereda koji ih je dočekao po dolasku.
Saudijska tvrdnja o povećanoj dostupnosti također je osporena. Cijene za hadž variraju u zavisnosti od nivoa luksuza koji hodočasnik želi tokom boravka u svetim gradovima. Međutim, kada se uračunaju svi troškovi, ukupna cijena paketa kretala se u rasponu od 7.000 do 13.500 dolara (10.000 do 20.000 dolara) po osobi.
Za mnoge muslimane na Zapadu, pristupačniji hadž paket smatran je poželjnim. U stvarnosti, međutim, cijene su ostale visoke – jedina razlika je što je saudijska vlada prikupila profit.
Ove godine, saudijske vlasti su odbacile kratkotrajni sistem Motawif. Umjesto da radi na bazi lutrije, sada je zamijenjen novim sistemom "ko prvi dođe, prvi uslužen". Samo će vrijeme pokazati da li je ovaj novi sistem izvodljiv, ili će ići putem Motawifa.
Uprkos ovim izazovima, muslimani iz cijelog svijeta i dalje hrle na hadž. Kroz ovaj ritual, oni pojedinačno i kolektivno usmjeravaju svoja srca prema Ka'bi. Čineći to, oni izlaze izvan vremena, povezujući prošlost i sadašnjost u neprekinuti savez s Bogom.
Članak je objavio Conversation Australia
Ali Hammoud je doktorant na Univerzitetu Western Sydney
