Statistika zvuči i dalje vrlo povoljno za kršćanstvo, ali na Zapadu – upravo na onom teritoriju gdje je bilo ideološki i finansijski najjače – ono se strmoglavo približava danu kad će postati beznačajna manjina.

Zapravo su već postali manjina u Velikoj Britaniji: tamo se broj ljudi koji vjeruju u Boga ustalio na 29%, a broj onih koji uopće ne vjeruju trenutno iznosi 37%. Kad tome dodate činjenicu da je u Britaniji 6,5% muslimana, krvna slika britanskog kršćanstva postaje još slabija. Ako se ima u vidu da otprilike tek svaki 13. britanski kršćanin ide u Crkvu, u praksi je kršćanstvo stvarno već svedeno na razinu manjine.

Uzgred, 24% Britanaca vjeruje u neke duhovne sile (ali ne i u Boga), dok 11% njih ne zna što bi uopće odgovorilo. Niti ih, vjerojatno, to pitanje uopće zanima.

Trendovima u Britaniji pridružuju se i zemlje s puno jačom katoličkom tradicijom. Prema podacima iz aprila ove godine, i u Francuskoj su teisti s 44% postali manjina (od toga je 5% muslimana).

Kršćani su i dalje s 54% većina u Njemačkoj, ali sa sve bržim tempom napuštanja Katoličke i Evangeličke crkve, može se već predvidjeti da će broj kršćana pasti ispod 50%. Što zbog pedofilskih skandala u Katoličkoj (a dijelom i u Evangeličkoj) crkvi, što zbog nemotiviranosti da nastavljaju plaćati crkveni porez (desetak eura mjesečno), crkve je 2020. godine napustilo oko 280.000 vjernika.

Godinu kasnije taj je broj naglo porastao na ogromnih 587.000. Ostanu li takve brojke (a mogle bi biti i gore) – koje su izrazitije kod katolika – već tamo negdje oko 2030. godine kršćani više neće predstavljati većinu u Njemačkoj. Ako se uzme u obzir i istraživanje iz decembra 2022. prema kojem četvrtina njemačkih kršćana razmišlja o napuštanju Crkve, stvari postaju sve crnje i po katolike i po protestante.

Kršćani su s 37% manjina i u Holandiji, a blizu spuštanja ispod 50% su i katolici u Španiji.

Zanimljivo je pogledati i statistiku u Francuskoj, koja je ispitivanje o religijskoj pripadnosti provela i 1947. godine. Tad je bilo 66% vjernika (i puno manje muslimana). Do 2004. godine, dakle, za nekih 57 godina, taj se postotak smanjio na 55%. I onda u samo 19 narednih godina opet imamo smanjenje od 11%.

U Portugalu je nekih 80% katolika, ali među njihovim mladima (od 18 do 34 godine) tek nekih 49% smatraju se kršćanima. I u Italiji, prijestolnici katoličanstva, bilježimo respektabilnih 80% katolika. No i tamo je u zadnjih 15-ak godina pao za trećinu broj vjernika koji idu u crkvu. Tek 19% italijanskih katolika odlazi na misu, a 31% je izjavio da nikada nisu bili na misi. Zadnji put su bili u crkvi kad su ih kao bebe krstili.

Istočni dio Evrope i dalje se čvrsto drži svoje religioznosti, na primjer Poljska bilježi 88% katolika. Svejedno, i tamo statističari prognoziraju da će se do 2050. godine taj postotak značajno smanjiti, u Poljskoj će živjeti sedam miliona manje katolika, tako da će imati pad od nekih 15%.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj je 79% katolika. Ipak, vidljiv je trend kakav se prepoznaje i na Zapadu: 2001. godine katolici su činili 88% stanovništva, deset godina kasnije taj se postotak spustio na 86,28%.
Stvari mogu po Crkvu postajati samo još gore jer se trendovi ne mogu okrenuti.