Dvojica bivših pripadnika VRS-a, dugogodišnji bjegunci pred licem pravde, napokon će sjesti na optuženičku klupu. Obojica su optuženi da su učestvovali u masovnom pogubljenju civila u okviru širokih i sistematičnih napada na stanovništvo bošnjačke nacionalnosti. Protiv obojice je optužnice podiglo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, a sudit će im se pred Višim sudom u Beogradu. Na rasporedu suđenja stoji da je pripremno ročište u slučaju optuženog protiv optuženog Slađana Tasića zakazano za 7. juni 2022, a u slučaju protiv optuženog Jove Jandrića za 28. juni 2022. godine.

Obojica, i Slađan Tasić i Jovo Jandrić, dugi niz godina uživali su zaštitu institucija Republike Srbije koje su odbijale da ih izruče bosanskohercegovačkim vlastima. Interpol je u oktobru 2019. raspisao potjernicu za Slađanom Tasićem, za kojeg na spisku osoba koje potražuje Sud BiH piše da se skrivao u Užicama. Jovo Jandrić je u bijegu od 2008. godine, kada je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu, iste godine izrečena je i prvostepena presuda pripadnicima VRS-a s kojima je učestvovao u strijeljanju grupe civila.

STRIJELJANJA BEZ MILOSTI

Slađana Tasića optužnica od 16. januara 2018. tereti za zločine počinjene na području Višegrada. Optužen je da je 16. juna 1992. godine s Momirom i Petrom Tasićem učestvovao u prisilnom nestanku šest muškaraca, civila, kojima se gubi svaki trag. Presudom Suda BiH pravosnažnom od 23. augusta 2019. Momir Tasić osuđen je na 14, a Petar Tasić na 5 godina zatvora, dok je Mirko Tasić oslobođen.

Evo šta piše u presudi Tasićima: od polovine maja do kraja augusta 1992, koliko je trajao široko rasprostranjeni napad na bošnjačko stanovništvo općine Višegrad, učestovali su u progonu, silovanju i uzrokovanju nestanka osoba: 16. juna 1992. oko 19:00 sati s B. K., protiv kojeg je postupak obustavljen radi smrti, nezakonito su uhapsili tri civila M. D., R. M. i E. I. u Dobrunu, ubacili su ih u crvenu ladu karavan i plavu Zastavu 750 i, tukući ih, prevezli ih na desnu obalu Rzava u naselje Kolone, gdje su im se pridružili uniformisani i naoružani S. T., koji je nedostupan organima gonjenja, i još jedno, njima poznato lice, te su nezakonito lišili slobode civile M. M. i J. N., pod izgovorom da ih vode u MUP da daju izjave, ali su ih odvezli u pravcu Gornjeg Dobruna i otad im se gubi svaki trag.

Momir Tasić osuđen je na 14 godina jer je iste noći počinio još nekoliko teških zločina. Oko 21:00 bio je u grupi koja je iz kuće u blizini Željezničke stanice u Dobrunu izvela civila R. M., koji je tu stanovao sa suprugom i dvoje maloljetne djece. Momir Tasić ga je udario kundakom u glavu, odveli su ga iza zgrade, odakle se čuo rafal, i otad se R. M. gubi svaki trag. Dva sata kasnije, s još jednom osobom, plavom Zastavom 750 dovezao se u naselje Kolone u Dobrunu. Ušli su u stan u kojem se nalazila P-1 i njen malodobni sin, P-2 i P-4 i njen malodobni sin. Prijetili su im i mahali im noževima ispred lica, a onda je Momir Tasić ošamario P-2 i zaparao je nožem preko grudi, a P-1 stavljao nož pod vrat. Tada je P-4 pobjegla iz stana, a oni su preostale dvije žene povezli prema Višegradu. Pred naseljem Bosanska Jagodina skrenuli su na sporedni put. Tu je Momir Tasić izveo P-1 i silovao je. Onda joj rekao da bježi preko Rzava, “svome narodu”, da ne ide na most jer je ondje mrtva straža, a on će pucati u zrak i reći da ju je ubio, te je ispalio dva ili tri metka u zrak.


Bijela ruža - simbol stradanja Bošnjaka Jezera, Ljoljića i Čerkazovića

Jovo Jandrić optužen je za zločine na području općine Jajce. Optužnica tereti njega i Slobodana Pekeza da su, kao pripadnici Mrkonjićke brigade VRS-a, 10. septembra 1992. u Tisovcu učestvovali u strijeljanju 23 bošnjačka civila iz sela Ljoljići i Čerkazovići. Za ovaj zločin pred Sudom BiH osuđena su četvorica pripadnika VRS-a. Zoran Marić priznao je krivicu i 29. oktobra 2009. izrečena mu je kazna od 15 godina. Ostali su oglašeni krivima i osuđeni: Mirko (Mile) Pekez na 20, Mirko (Špire) Pekez na 10 i Milorad Savić na 15 godina zatvora.  

ARMIJA BJEGUNACA

Trenutno se u bijegu nalazi 45 optuženih pripadnika VRS-a, MUP-a RS-a i civilnih struktura vlasti RS-a. Za učešće u Genocidu u Srebrenici, izvršen u julu 1995. godine, optuženi su: Radoslav Janković, obavještajni oficir u Odjeljenju za obavještajno-bezbjednosne poslove u Glavnom štabu VRS-a; Svetozar Kosorić, načelnik Odjeljenja za obavještajne poslove Drinskog korpusa VRS-a; Tomislav Kovač, komandant Štaba policijskih snaga MUP-a RS-a; Milisav Gavrić, zamjenik komandira Policijske stanice Srebrenica; Milomir Savčić, komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka GŠ VRS-a, Zoran Malinić, komandant Bataljona vojne policije 65. zaštitnog motorizovanog puka GŠ VRS-a; te Borislav Stojišić i Rajko Drakulić, pripadnici vojne policije Vlaseničke brigade VRS. Za zločine počinjene na području Srebrenice u julu 1995, ali i za zločine iz 1992. godine optužen je i Bogdan Stevanović, komandira SJB i član Kriznog štaba Skelani.

U bijegu su i Milojko Kovačević, optužen za zločine u Višegradu, Duško Kornjača, predsjednik Kriznog štaba Čajniče, Brane Petković, komandant Opštinskog štaba TO Srpsko Goražde, i Lazar Mutlak, član tog štaba. Nedostupan je i optuženi Mladen Vasiljević, načelnik SJB i član Kriznog štaba Rogatica, kao i dvojica pripadnika VRS-a optuženih za zločine u Foči: Nikola Brčić i Goran Mojović. Nedostupan je i Vitomir Popić, komandir Stanice milicije u Gackom.

U bijegu su i Slađan Pajić i Zoran Stupar (optuženi za zločine u Vlasenici), Blagoje Vojvodić i Čedo Bogičević (Milići), Radomir Škiljević, Vinko Lazić, načelnik SJB Ugljevik, i Dušan Spasojević (Zvornik), Grozdan Savić (Bijeljina), Miloš Zekić (Šekovići), Miroslav Tripković (Kalesija), Jovan Kušić i Branislav Vuković (Pale), Dragan Petković (Sarajevo), Branislav Gavrilović, vođa “Brnetovih četnika” (Ilidža), Miodrag Vujičić zvani Crnogorac i Branislav Gavranović (Prijedor), Mirko Vrućinić, načelnik SJB i član Kriznog štaba Sanski Most (Prijedor i Sanski Most), Milorad Kotur (Prijedor i Bosanska Krupa), Mile Gvozden i Slavko Predojević (Sanski Most), Zoran Adamović i Saša Dunović (Ključ), Dušan Cimeša, načelnik SJB i član Kriznog štaba u Ripču, i Gojko Borjan (Bihać), Neđeljko Popović, načelnika SJB (Mrkonjić-Grad), Slobodan Pekez (Jajce), Siniša Milojčić (Banja Luka), Ljuban Ećim, zamjenik komandira Specijalne jedinice CSB Banja Luka (Kotor-Varoš).

Potjernice su raspisane i za Zoranom Obrenovićem Maljićem, osumnjičenim da je 1992. učestvovao u strijeljanju 38 civila u Snagovu kod Zvornika, Ristom Berovićem, za ratni zločin protiv civila u Vogošći, Krstom Markovićem zvanim Kićo, za zločin protiv civila u Sarajevu, Mladenom Mitrovićem, za ratni zločin u Prijedoru, i Perom Vrakelom, za ubistvo u Glamoču.

U bijegu su i sedmorica pravosnažno osuđenih pred  Sudom BiH: Marko Todorović je osuđen na 13 godina za učešće u strijeljanju sedam osoba u selu Berkovac pored Bratunca; Simo Stupar na 12 godina zatvora za zločine u Vlasenici; Novak Đukić na 20 godina za ubistvo 71 civila na Kapiji u Tuzli; Dragoje Zmijanjac na 6 godina zatvora, i Mićor Jurišić na 11 za progon i ubistva civila u Prijedoru; Boško Lukić, na 12 godina za progon i ubistva civila u Ključu; te Dragan Marjanović, osuđen na 14 godina za učešće u strijeljanju 28 civila kod Teslića. Svi se kriju u Srbiji.

SUĐENJA U BEOGRADU

Pred Višim sudom u Beogradu traje 14 suđenja optuženima za ratne zločine počinjene tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu. U tim postupcima 27 pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a sjedi na optuženičkoj klupi. U decembru 2016. počelo je suđenje u slučaju “Kravica”, a optuženi Nedeljko Milidragović, Aleksa Golijanin, Milivoj Batinica, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović, Dragomir Parović i Vidosav Vasić odgovaraju za učešće u strijeljanju 1.300 Bošnjaka pored Srebrenice. Suđenje u predmetu “Štrpci” počelo je 29. januara 2019. – Gojko Lukić, Ljubiša Vasiljević, Duško Vasiljević, Jovan Lipovac i Dragana Đekić optuženi su da su učestvovali u otmici i pogubljenju 20 putnika iz voza Beograd – Bar.

Miloš Čajević prvostepenom presudom od 26. aprila 2021. osuđen je na 13 godina zatvora za mučenje zatočenika u logoru “Luka” u Brčkom i za držanje žene u seksualnom ropstvu. I Dalibor Krstović prvostepeno je osuđen na 9 godina, i to za silovanje u Kalinoviku, ali je Apelacioni sud 1. februara 2022. ukinuo tu presudu i vratio suđenje na početak. I Milorad Jovanović prvostepeno je bio osuđen, i on na 9 godina zatvora, zbog mučenja civila u Lušci Palanci kraj Sanskog Mosta, ali je i ova presuda ukinuta.

Za zločine počinjene nad Bošnjacima na području Bratunca trenutno traju dva suđenja. Jovanu Novakoviću se od 5. novembra 2019. godine  sudi po optužnici koja ga tereti da je kao komandir čete Moštanice TO Bratunac u maju 1992. komandovao u napadu na selo Suha, odakle je oko 300 mještana sprovedeno na stadion u Bratuncu. U decembru 2020. počelo je suđenje Novaku Stjepanoviću, optuženom za silovanje maloljetnice zatočene u rudniku Sase kod Srebrenice. Protiv Stjepanovića Tužilaštvo BiH podiglo je još jednu optužnicu, koja ga tereti da je učestvovao u ubistvu sedam osoba u Berkovcu.

Prošle godine počelo je suđenje Rajku Kušiću, komandantu TO Srpske opštine Rogatica i članu Kriznog štaba i Opštinskog odbora SDS-a; Danku Vladičiću optuženom za ubistvo supružnika Rame i Time Vranjača u Brodu na Drini pored Foče; Višnji Aćimović, optuženoj da je učestvovala u strijeljanju 37 civila u Vlasenici; članovima Kriznog štaba Sanski Most Nedjeljku Aničiću, komandantu Opštinskog štaba TO, i Branku Basari, komandantu 6. sanske brigade VRS-a, s tim da je suđenje Aničiću, starcu od 90 godina, odmah obustavljeno, jer su sudski vještaci ocijenili da je trajno nesposoban; Draganu Dopuđi, kojeg optužnica tereti da je učestvovao u strijeljanju 10 civila kod Bihaća, te Nebojši Miroviću, optuženom da je na području Teslića mučio, tukao i premlaćivao civile, često i do smrti.

Ove godine počelo je suđenje Milenku Karlici i Željku Novakoviću. Optužnica tereti Milenka Karlicu da je učestvovao u širokom i sistematičnom napadu na nesrpsko civilno stanovništvo općine Bosanski Novi, a Željka Novakovića da je 22. juna 1992. učestvovao u strijeljanju 27 civila iz zaselaka Ekići i Alići.

Tužilaštvo Republike Srbije za ratne zločine preuzelo je 2018. slučaj protiv Branka Brankovića, kako je to potvrdila Safija Selman, sekretarica Kantonalnog suda u Bihaću. Optužnica Kantonalnog tužilaštva u Bihaću od 8. novembra 2017. tereti Brankovića da je, kao pripadnik seoske straže, 3. juna 1992. u selu Prhovo kod Ključa u jednoj kući žive spalio tri ranjene žene. Suđenje u ovom slučaju još nije počelo.