Ovo pitanje je test kineskog uticaja na UN, kao i spremnosti UN-a da podrži pogled na svijet koji štiti prava pojedinca od autoritarnih država.

Odlazeća povjerenica UN-a za ljudska prava, Michelle Bachelet, objavila je izvještaj posljednjeg dana na funkciji – 31. augusta – tvrdeći da postoje jasni dokazi o zločinima protiv čovječnosti koje je počinila Kina tokom potiskivanja muslimana Ujgura u provinciji Xinjiang. To je bio prvi put da je UN iznio tako ozbiljne optužbe protiv Kine.

U izvještaju su navedeni dokazi o sistemskoj diskriminaciji, masovnom proizvoljnom pritvoru, mučenju i seksualnom i rodno zasnovanom nasilju.

Zapadni lideri, u nepoznatim vodama, oklijevaju da li da podnesu rezoluciju o uspostavljanju istražnog mehanizma za Kinu na Vijeću za ljudska prava (HRC), koji je započeo sastanak u Ženevi prošle sedmice i traje do 7. oktobra.

Olaf Wientzek, iz think-tanka Fondacije Konrad Adenauer, rekao je: „Ako bi takva rezolucija bila usvojena, to bi bio prekretni trenutak za HRC i povećao njegov kredibilitet. Sukob s Kinom bi bio prvi.”

Međutim, kineske diplomate su se već mobilizirale, a u utorak je kineski ambasador u Ženevi izdao saopštenje, koje je podržalo 30 zemalja, optužujući ured UN-a za prava da djeluje bez mandata i upozoravajući na preuveličavanje „postojećeg trenda polarizacije i politizaciju ljudskih prava”.

Broj potpisnika predstavlja zemlje koje čvrsto stoje uz Kinu i redovno podržavaju Kinu. Taj broj bio je ispod 40 zemalja koje su u junu potpisale izjavu u kojoj se poziva Bachelet da ne objavljuje svoj izvještaj, ali Wientzek je rekao: „Ovo može odražavati činjenicu da je najnovija kineska izjava direktno kritizirala UN-ov Ured za ljudska prava, i nije bio uobičajen diskurs usmjeren protiv grupe uglavnom zapadnih zemalja.”

HRC ima 47 država članica, a samo osam od 30 potpisnika kineske izjave trenutno su članovi s pravom glasa, ali posmatrači procjenjuju da bi glasanje za uspostavljanje nezavisnog mehanizma s dobrim resursima bilo vrlo tijesno, s otprilike 14 koji podržavaju mehanizam i između 15 i 18 koje podržavaju stav Kine.

Kineski ambasador u Ženevi, Chen Xu, rekao je da je svaka rezolucija osuđena na poraz.

Sarah M Brooks, programska direktorica Međunarodne službe za ljudska prava sa sjedištem u Ženevi, upozorila je: „Neuspjeh UN-a čak i da pokuša nešto učiniti po ovom pitanju bio bi daleko gori od pokušaja i neuspjeha. To bi iznevjerilo ujgurske porodice, a to bi bio i signal da Kina nije odgovorna i da uživa nekažnjivost u UN-u, čime bi se stvorio presedan.

“Ovo je i test slučaj i rijetka prilika. U pitanju je kredibilitet UN-a kao institucije posvećene ljudskim pravima.”

Razmatra se niz opcija, uključujući podnošenje nacrta rezolucije za uspostavljanje nezavisne istrage, ili umjesto toga sazivanje posebne sjednice HRC-a posvećene kineskom pitanju.

Osam potpisnika izjave koji sjede u HRC-u osim Kine su Bolivija, Kamerun, Eritreja, Kuba, Venecuela, Nepal, Ujedinjeni Arapski Emirati i Rusija. Ali postoji najmanje sedam afričkih država, kao i Pakistan, koje su ranije podržavale Kinu u pogledu normi ljudskih prava u UN-u, koje sjede u HRC-u, a možda bi ponovo podržale Kinu. Čak 17 zemalja može biti uzdržano, uključujući Indiju, Indoneziju, Meksiko i Maleziju.

Kina sa svoje strane vodi afričke diplomate u provinciju i piše oštre kritike o zapadnom "licemjerju" o ljudskim pravima u utjecajnim novinama u ključnim muslimanskim zemljama kao što je Indonezija.