Pet najposuđivanijih knjiga* u posljednjih devet godina na pomenutom prostoru:
1. Robinzon Kruso
2. Orlovi rano lete
3. Vlak u snijegu
4. Dnevnik Ane Frank
5. Zločin i kazna
(Naravno da su neke od ovih knjiga bezvremenske, sa trajnom vrijednošću i ja neman ništa protiv njih. Ovo samo radi napomene)
Toliko se toga dogodilo i promijenilo u svijetu tokom pola stoljeća, da nabrajanju ne bi bilo kraja. Pa, samo da kažem, ono klupko straha u stomaku Ane Frank dok je slušala bat čizama SS-vojnika, odlično bi znala opisati i moja djeca dok su od stubišta osluškivali bat hrvatskih bojovnika koji su, također kao i SS-ovci, vodili ljude u logore! Ne samo moja, nego i stotine druge mostarske djece koja su preživjela i mnogo strašnije scene!
Umjesto da djeca na dijelu BiH koje je odbranila Armija BiH grade pripadnost svojoj zemlji čitajući prozu i poeziju o herojskog borbi u agresorskom ratu 1992-95. oni su prisiljeni da čitaju dogodovštine Jovančeta, poljara Lijana, Lazara Mačka, Đoke Potrka, Nikolice Prikolice, Ljubana, Pere, Drage…
Evo ja još uvijek imam tu lektiru (na slici), pa pored nje, ako je BiH “ni vaša, ni naša, ni njihova, nego i naša i vaša i …” gdje su likovi romana sa imenima, naprimjer, Fehima Poštara, Junuza Neustrašivog, Mejre Smjehuljice…?
Radi usporedbe u zadnjih devet godina među 15 najviše posuđivanih naslova u Narodnoj biblioteci na lijevoj, “bošnjačkoj” strani Mostara samo su dvije knjige bošnjačkih autora, dok su u knjižnici na desnoj, “hrvatskoj” strani grada od 15 prvih, deset knjiga napisali hrvatski autori.
Dok se u drugim dijelovima bivše Jugoslavije za lektiru čitaju knjige** svojih pisaca i prate trendovi u svjetskoj literaturi, pa iz škola izlaze osviješteni Srbi i Hrvati, u dijelu Federacije kojeg je sačuvala Armija BiH trideset godina poslije rata, još uvijek u kulturi i obrazovanju, sudeći prema ovim top-listama, važe jugoslavenski kanoni koji čvrsto drže društvo u čeličnom stisku soc-prošlosti pa mu ne daju da krene naprijed.
Nema nikakve sumnje da su fakulteti, ministarstva i instituti za obrazovanje i kulturu i škole na pomenutom prostoru krcati sa "sabitima i sabinama silajdžićkama".
Pogledajte sami, kad otvorite stranicu lijevo u meniju možete postaviti željene parametre.
https://plus.cobiss.net/most-read-web/bh/sr_Latn?fbclid=IwAR2w-npTB_SJeNVTyESqqRH4G2hmR7ug-xO-uUlH3js4e9Cq6WMm9BeVXgo#libAcronym&libType&periodFrom=201501&periodTo=202312&pubType=1&publishYear
* Statistika je iz COBISS katalog-sistema koji danas koristi 33 univerzitetske i narodne biblioteke na dijelu Federacije BiH koji je u prošlom ratu odbranila Armija BiH. Iz nekih razloga u tom sistemu je i biblioteka na “hrvatskoj” strani Mostara koja se sada zove Narodna knjižnica HNŽ. To daje mogućnost poređenja najčešće pozajmljivanih knjiga za zadnjih devet godina (2015-2023). Poznato je da su uvijek u vrhu lista najviše pozajmljivane građe knjige koje đaci osnovnih i srednjih škola moraju čitati kao školsku lektiru. Nedostatak ove usporedbe je svakako to da su ovdje samo knjige iz sistema COBISS, te da u ovim listama nisu uračunate knjige koje su đaci posuđivali u školskim bibliotekama ili iz privatnih zbirki, ali mislim da ipak daje jednu okvirnu sliku tražene školske lektire. Naravno u listama su i knjige koje je narod posuđivao iz pukog zadovoljstva čitanja, ali to je, nažalost, sigurno zanemariv broj.
** Također sam uporedio najčešću posudbu u republici Srpskoj i Srbiji za isti period.
