Od sedmog oktobra Starbucksove trgovine bile su meta poziva na bojkot, uličnih protesta, pa čak i vandalizma zbog navodne podrške tog lanca Izraelu. “Vidimo demonstrante pod utjecajem lažnog predstavljanja onoga za što se zalažemo na društvenim mrežama. Sarađivali smo s lokalnim vlastima kako bismo osigurali da su naši partneri i klijenti sigurni”, požalio se izvršni direktor te kompanije.
Činjenica da je Starbucks – kompanija koja nije izraelska, ne koristi proizvode proizvedene u Izraelu i ne posluje u Izraelu (osim u kratkom razdoblju prije više od dva desetljeća) – postala žarište propalestinskog bijesa govori puno o tome kako su bojkot, sankcije i oduzimanje, skraćeno BDS, evoluirali – od ere frustracije i neuspjeha do nove ere apsurda, pa čak i teorija zavjere, piše danas Haaretz.
BDS je imao najveći utjecaj u bastionima političke korektnosti kao što su univerzitetski kampusi, radnički sindikati, umjetničke zajednice i glavne crkvene grupe. Za pristaše BDS-a, rezolucija studentskog vijeća koja poziva na otpuštanje ili otkazivanje koncerta izvođača u Tel Avivu je ohrabrujuća. Ali ekonomski bojkot jedini je koji bi Izraelu mogao nanijeti stvarnu bol, a na tom planu BDS je ostvario nekoliko pobjeda u posljednjih 20 godina.
Čini se da rat u Gazi nudi novu priliku. Ankete javnog mnijenja pokazuju da su američki mladi, koji su tip ljudi koji će najvjerojatnije organizirati proteste i pridružiti se pokretima, više propalestinski nastrojeni od svojih starijih. Mnogi potrošači danas očekuju da će firme koje im nude njihove omiljene proizvode i usluge zauzeti stranu u političkim prijeporima.
Problem je, kao i uvijek, šta bojkotirati. Gotovo sve izraelske kompanije sa značajnom prodajom ili operacijama u inozemstvu su ili u tehnološkom ili odbrambenom sektoru.
Kompanija koja nudi potencijal za bojkot je Sabra, zajedničko ulaganje između izraelske Strauss grupe i PepsiCo koja je osvojila tržište humusa u Americi i Evropi. Otkako je izbio rat, naljepnice su lijepljene na Sabra proizvode u Americi pozivajući kupce na “bojkot izraelske robe” koja je “kontaminirana cionizmom i apartheidom”. U Velikoj Britaniji na naljepnicama piše "profitiranje od genocida".
Na službenoj web stranici BDS-a, naprimjer, McDonald's se navodi kao materijal za bojkot jer je njegov izraelski vlasnik franšize donirao besplatne obroke vojnicima na početku rata. Matična kompanija nije imala ništa s tim i izjavila je da ne podržava niti finansira niti jednu stranu u sukobu. Disney je naglašen kao "meta pritiska (ne bojkota)" jer je njegov sljedeći Captain America film ima izraelsku superjunakinju, što ga čini saučesnikom u "antipalestinskom rasizmu, izraelskoj propagandi i veličanju doseljeničko-kolonijalnog nasilja nad domorodačkim narodom".
U slučaju Starbucksa, veza s Izraelom toliko je nejasna ali i proizraelski i propalestinski zagovornici pozivaju na bojkot. Sve je počelo tweetom sindikata koji predstavlja neke zaposlenike kompanije nedugo nakon Hamasovog napada koji su pozivali na "Solidarnost s Palestinom" sve popraćeno logom Starbucksa. Tweet je brzo izbrisan, ali je potakao pozive na bojkot od strane nekih proizraelskih zagovornika. U međuvremenu, firma sada tuži sindikat zbog te kontroverze, što je navelo propalestinske grupe da zatraže bojkot.
Rezultira li sav bijes potaknut društvenim medijima stvarnim bojkotima? Pobornici BDS-a su uvjereni da je tako. Cijena dionice Starbucksa, naprimjer, pala je oko 11 posto od sredine novembra, izbrisavši oko 11 milijardi dolara s tržišne kapitalizacije, a neki BDS-ovi tvrde da je to zbog bojkota. Nažalost, nitko na Wall Streetu ne dijeli to mišljenje. Zapravo, ne vjeruju da je prodaja u četvrtom tromjesečju uopće pala.
Historija bojkota bilo koje vrste nije ohrabrujuća za BDS. Za svaki koji dobije na snazi (kao što je Bud Lite) postoji niz drugih koji nemaju nikakav učinak. Ono što se promijenilo posljednjih godina je da društveni mediji mogu dati lažni dojam masovnog bijesa potrošača. Izvršni direktori drhte, daju izjave i ponekad se povlače iz jedne ili druge kontroverze.
Ali s kojim učinkom? Hashtagovi kao što su #boycottstarbucks i #boycottmcdonalds mogu dobiti milione pregleda i inspirirati hiljade videozapisa na TikToku, ali malo je dokaza da mnoge šolje kahve ili Big Maca ostaju neprodane. (HAARETZ)
