Kultura | 15.11.2023.

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA

Kako je M. Ć. Ćatić ljiljanima indoktrinirao A.G. Matoša

U procesima pod austrougarskom upravom mi svjedočimo jedno premještanje kulturnih kodova s orijentalnog na zapadnoevropski kulturno-civilizacijski krug. Kada govorimo o političkom, vjerskom i društvenom identitetu, mi govorimo o drami, o snishodljivosti i izgubljenosti, ali kada govorimo o književnosti, mi govorimo o jednom prožimajućem bogatstvu

Autor:  R.S.

Književnik Musa Ćazim Ćatić, urednik slavnih bošnjačkih časopisa „Behar“ i „Biser“ otkriva nam se i kao iznimno zainteresirani prevoditelj s turskog jezika. Štaviše, u posljednjim godinama izlaženja „Behara“ pjesme turskih pjesnika koje prevodi direktno nam otkrivaju njegova lična čitanja i interese čiji se simbolistički utjecaji mogu vidjeti i u njegovoj poeziji. Odnosno, tadašnja savremena strujanja u turskoj poeziji, njenu idejnost i naboj primjenjuje i Ćatić u svojoj poeziji.

Međutim, krivo bi bilo reći da je turska poezija imala dominantni utjecaj na Ćatića. Prijevodi s turskog, koje svjedočimo u časopisnoj produkciji koju izdaju Bošnjaci, a svjedočimo i kroz više desetljeća i više časopisa, događaju se u vremenima posvemašnje nacionalne bošnjačke drame.

Refleksije te drame vidljive su u djelima i Safvet-bega Bašagića i Muse Ćazima Ćatića ili romanima i novelama Edhema Mulabdića, Osmana–Aziza i Šemsudina Sarajlića itd. Vrijeme je to srpsko-hrvatskih pokušaja „nacionaliziranja muslimana“, vrijeme je to ukidanja bosanskog jezika, vrijeme je to kada Kallay pokušava provesti nacionalnu unifikaciju, vrijeme je to kada su Bošnjaci izgubljeni u traženju vlastitih kulturnih kodova i identitetarnih oslonaca.

U procesima pod austrougarskom upravom mi svjedočimo jedno premještanje kulturnih kodova s orijentalnog na zapadnoevropski kulturno-civilizacijski krug. Kada govorimo o političkom, vjerskom i društvenom identitetu, mi govorimo o drami, o snishodljivosti i izgubljenosti, ali kada govorimo o književnosti, mi govorimo o jednom prožimajućem bogatstvu.

Konkretno, utjecaj turske poezije na Ćatića prelijevao se i na hrvatsku poeziju, jer, kako je poznato, Ćatić je niz godina djelovao u hrvatskom kulturnom krugu. Treba ostati zapitan koliko je samo egzotično bilo za matoševski krug u Zagrebu da među njima boravi jedan bošnjački pjesnik s fesom na glavi. Koliko je Ćatić utjecao na A. G. Matoša, i obratno, pisao je prof. dr. Enes Duraković, ustvrdivši da je Ćatić pisao pjesmu „Zambak“, a Matoš piše o krinovima upravo pod Ćatićevim utjecajem. Neki bi mogli primijetiti da je Ćatić indoktrinirao Matoša ljiljanima.

Moramo govoriti o sistemu

Pravosuđe BiH i zločini bez kazne: Ko će i kada zaustaviti revizioniste i negatore zločina u BiH?

Upaljen strateški alarm

"Matematika ovdje ne štima": Ne tako skupi iranski dronovi iscrpljuju najskuplje američke rakete

Iz ugledne porodice

Mustaj-beg Fadilpašić: Priča o prvom gradonačelniku Sarajeva koji započeo i modernizaciju grada

I danas radi

Od vakufa do svjetskog centra znanja: Najstariji univerzitet u historiji svijeta osnovala je muslimanka Fatima al-Fihri

Početna Najnovije Najčitanije Na vrh