Poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Senad Bratić, u obraćanju na današnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, izjavio je da predloženi zakon o 'nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti' predstavlja još jedan primjer protivustavnog pokušaja prenošenja nadležnosti s Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Pozivajući se na Ustav BiH, Bratić je naveo da državni kontinuitet Bosne i Hercegovine znači i kontinuitet njenog vlasništva nad državnom imovinom.

- Osim toga, još jedan argument ide u prilog utemeljenosti ovog stava jer Ustav BiH određuje da su zakoni Republike BiH važeći dok se ne donesu drugi zakoni kojim se derogiraju zakoni Republike BiH iz te oblasti. S obzirom na ovu ustavnu odredbu, kao i na činjenicu da u Bosni i Hercegovini nije donesen zakon koji regulira pitanje državne imovine, može se zaključiti da je Bosna i Hercegovina vlasnik cjelokupne nekadašnje državne imovine, i to u skladu sa spomenutim zakonom o pretvorbi. Iz Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ, zaključenim u Beču 29. juna 2001. godine, koji je stupio na snagu nakon ratifikacije od svih država sljednica 2004., među njima i Bosne i Hercegovine koja ga je ratificirala 2002., potpuno jasno proizilazi da je država BiH titular vlasništva nad nepokretnom imovinom bivše SFRJ koja se raspadom te države nalazila na teritoriji Bosne i Hercegovine. Pritom nigdje nisu spomenuti entiteti ili Distrikt kao nasljednici, pa bi njihovo prisvajanje prava vlasništva predstavljalo i direktno grubo kršenje međunarodnog sporazuma koji je Bosna i Hercegovina ratificirala - rekao je Bratić.

On također podsjeća da je Vijeće ministara BiH 2004. godine donijelo odluku o formiranju Komisije za državnu imovinu kao stalnog tijela Vijeća, s mandatom da razvije kriterije za utvrđivanje i raspodjelu državne imovine i načine upravljanja tom imovinom.

U skladu s ovom odlukom, napominje Bratić, državnom imovinom smatra se sva pokretna i nepokretna imovina koja pripada Bosni i Hercegovini na osnovu međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije.

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 13. 7. 2012. godine, navodi on dalje, utvrđuje da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet novopredloženog zakona u skupštini RS-a.

U obrazloženju navedene odluke, Ustavni sud navodi da je državna imovina sredstavo provođenja javne vlasti i stoga usko povezana s teritorijalnim i materijalnim nadležnostima organa vlasti, naime, s teritorijalnim integritetom i suverenitetom države.

- Državna imovina pripada, naravno, državi. Niko ne spori da vlasti RS-a raspolažu korištenjem državne imovine kao i vlasti Federacije BiH, ali ne mogu biti vlasnici, što se pokušava uraditi ovim zakonom, neustavno i nezakonito - izjavio je Bratić.

Po njegovim riječima, razlog spora je i to što Republika Srpska uporno pokušava napraviti konstrukciju da je BiH proizvod dva entiteta i predstaviti jedno od obilježja državnosti i suvereniteta, koje po Ustavu BiH, ne može posjedovati.

- Moramo shvatiti - Bosna i Hercegovina je jedini siguran krov nad glavom za sve nas - poručio je Bratić.

On je pozvao da Narodna skupština RS-a ne donosi neprovodive odluke koje će opet biti predmet preispitivanja i ne radi stvari za koje nije nadležna.