Josef Ganz rođen je u Budimpešti u ljeto 1898. godine, a odrastao je u Beču. Josef Ganz već kao dijete pokazuje svoje inženjerske vještine. S 12 godina potpisuje prvi patent za sigurnosni uređaj za električne tramvaje. Nakon Prvog svjetskog rata Ganz se preselio u Njemačku, gdje je studirao mašinstvo.

Godine 1923., kao student, Ganz je započeo razvoj inovativnog malog automobila sa centralno postavljenim  motorom, neovisnim ovjesom i visoko aerodinamičnom karoserijom. Ipak, nesreća na motociklu, u kojoj je Ganz zamalo ostao bez desne noge, privremeno je zaustavila evoluciju Ganz-Klein-Wagena.

Josef Ganz bio je oštro kritičan prema automobilima proizvedenim 1920-ih s njihovim čvrstim osovinama, visokim težištem i neučinkovitim prenosima. Počeo je pisati članke u automobilističkim časopisima, tražeći od automobilske industrije da koristi napredniju tehnologiju. Njegovo znanje dovelo ga je do imenovanja direktorom automobilističkog časopisa Klein-Motor-Sport. Ganz je ovu publikaciju koristio kao platformu za promoviranje inovativnog dizajna automobila. Stalne kritike učinile su ga neprijateljem konzervativnih proizvođača automobila, ali je časopis postao referenca. Godine 1929. Ganz mijenja naziv lista u Motor Kritik.

Godine 1930. nürnberška motociklistička tvrtka Ardie dala je Ganzu priliku da napravi prvi prototip "svog Volkswagena". Prikazani prototip imao je šasiju sa centralno postavljenim motorom, neovisno o oscilirajućem ovjesu osovine i otvoreno tijelo u obliku bube. Njegova su djela privukla pažnju Adlera, frankfurtskog proizvođača automobila, koji je zaposlio Ganza kao inženjera i ponudio mu svoje objekte za izgradnju novog i poboljšanog prototipa. Ganz je dovršio ovaj automobil u maju 1931. i svoju ideju nazvao De him Maikäfer. Ganz je automobilu dao konvencionalniji izgled, kako bi se približio ukusima javnosti.

Dokazao je da je njegova tehnologija održiva i napravio je mnogo testnih vožnji s inženjerima i novinarima. Među njima je bio Ferdinand Porsche koji je testirao Maikäfer… Prije nego što je napravio vrlo slično vozilo.

U ljeto 1931. Maikäfer je kamionom prevezen u Stuttgart, gdje ga je testirao Mercedes-Benzov odbor direktora i inženjera. Rezultat je razvoj automobila sa stražnjim bokser motorom od četiri cilindra, dizajniranog uz pomoć Josefa Ganza, kojeg su Mercedes-Benz i BMW već angažirali kao inženjera savjetnika.

Ganzova buba izazvala je pažnju u industriji. Proizvođači su opirali njegovim idejama ali ovoga puta više nisu mogli ušutkati njegov kritički glas i počeli su od njega preuzimati njegove revolucionarne ideje. Sada se postavljalo pitanje ko će prvi stvoriti uspješan stražnji motor, u laganom i aerodinamičnom automobilu. Ganz je pobijedio u toj utrci i bio prvi koji je na tržište plasirao "Volkswagen", iza kojeg je stajao proizvođač motocikala Fahrzeugfabrik iz Ludwigsburga. Mnogi Ganzovi patenti korišteni su u Standard Superioru, proizvodnoj verziji Maikäfera s karoserijom bube, koja je predstavljena na sajmu automobila u Berlinu u februaru 1933. No tada se pojavio novi igrač.

Adolf Hitler je imenovan za njemačkog kancelara manje od dvije sedmice prije Sajma, pa je bio zadužen za otvaranje salona automobila. Pohvalio je rad njemačkih inženjera i tokom obilaska izložbe pokazao je ozbiljan interes za Standard Superior i ideju Volkswagena za motorizaciju njemačkog naroda. Zapravo, jedan od prvih zakona koje je uvela njegova vlada bio je da vlasnici motociklističkih dozvola mogu voziti male automobile, kao što je Standard Superior.

Ali upravo je tada priča dobila neočekivani obrat. Gestapo je uhapsio ganza u Berlinu u maju 1933 pod optužbom za industrijsku špijunažu. Proveo je mjesec dana u zatvoru i pušten je zahvaljujući nekim vrlo utjecajnim prijateljima. Naravno, Gestapo je prisilio Ganza da napusti mjesto direktora Motor-Kritika i inženjera savjetnika u BMW-u i Mercedes-Benzu.

Dok je njegov tvorac prolazio kroz sve te peripetije, Standard Superior nije prestajao sa uspjesima na testovima i trkama. Nova i poboljšana verzija predstavljena je u septembru 1933. Počela se plasirati kao "najbrži i najekonomičniji njemački Volkswagen".

Ovi uspjesi konačno su uvjerili Hitlera da podrži razvoj Volkswagena za njemački narod. Kako nije naišao na podršku među velikim proizvođačima automobila, za njegov razvoj stvoren je neovisni konzorcij na čelu s Ferdinandom Porscheom. Josef Ganz je bio nemoguć izbor jer je bio Jevrej. Porsche je preuzeo vodstvo u dizajniranju "narodnog automobila" koji nije mogao koštati više od 1000 maraka, što je bila cijena o kojoj je Ganz govorio u svom časopisu Motor-Kritik.

Nacisti su se pobrinuli da se svaka jevrejska veza s Volkswagenom izbriše iz historije. Cijeloj njemačkoj štampi bilo je zabranjeno objavljivati ​​bilo šta o Ganzu. Tako je za vrlo kratko vrijeme Josef Ganz nestao s njemačke automobilističke scene.

Manje od tri mjeseca kasnije, tokom zastrašujuće Noći dugih noževa, Gestapo se pojavio u Ganzovoj kući u Frankfurtu da ga uhapsi. Sreća je spasila Ganza, bio je na odmoru u Švicarskoj i prijatelj ga je upozorio na to što se događa i savjetovao mu da se ne vraća u Njemačku.

Josef Ganz nastanio se u Zürichu u Švicarskoj. Ondje je pokazao prototip Standard Superiora švicarskim državnim zvaničnicima i osigurao ugovor za razvoj "švicarskog Volkswagena" uz državno finansiranje, baš kao što je Porsche radio u Njemačkoj. Prvi prototipovi švicarskih marki Volkswagena dovršeni su 1937. i vrlo su nalikovali originalnim Ganz skicama. Planovi proizvodnje u Švicarskoj, Francuskoj i Poljskoj naglo su prekinuti kada je njemačka vojska napala Poljsku 1939. godine. Evropa je bila u ratu.

Josef Ganz preživio je rat u Švicarskoj, ali je naišao na mnoge probleme zbog dizajna svojih Volkswagena, što je dovelo do zamornih sudskih postupaka nakon rata. Volkswagen Switzerland proizveden je samo u malom broju primjeraka, zajedno s francuskom varijantom pod nazivom Julien MM5.

Josef Ganz želio je svoje probleme ostaviti u Evropi i emigrirao je u Australiju 1951. Posao je našao kao inženjer u General Motors–Holdenu sve dok ga zdravstveni problemi nisu prisilili na penziju. Doživio je nekoliko srčanih udara i praktički postao invalid koji je posljednje dane proveo kod kuće radeći na svojim memoarima. Josef Ganz preminuo je zaboravljen 26. jula 1967. godine.