Rusko-američka jevrejska spisateljica Masha Gessen sredinom sedmice je u Berlinu predbacila Njemačkoj rašireni stav među političarima, medijima i kulturnim institucijama o čvrstoj odbrani Izraela, što je rezultat historijskog sjećanja na nacističke počinitelje holokausta, unatoč hiljadama Palestinaca čiju je smrt uzriokovala izraelska vojska svojim vojnim akcijama u Gazi.
Gessen, dobitnica Nagrade Hannah Arendt za političku misao, primila ju je u diskretnom događaju s malobrojnom publikom u subotu u Bremenu, nakon što su Gradsko vijeće i Fondacija Heinrich Böll – povezana sa strankom Zelenih – otkazali svečanu svečanost zakazanu ranije u impozantnoj općinskoj gotičkoj zgradi. Razlog: članak koji je Gessen objavila u časopisu The New Yorker pod naslovom „U sjeni holokausta“, u kojem je izjavila da je Gaza “poput jevrejskog geta u istočnoevropskoj zemlji koju je okupirala nacistička Njemačka”, geto kojeg se “likvidira. ”
U razgovoru pred velikom publikom u ponedjeljak navečer u berlinskom sjedištu Fondacije Heinrich Böll – koja je na taj način željela ispraviti svoje povlačenje iz otkazane ceremonije primopredaje nagrade – Masha Gessen branila je ovo poređenje koje fondacija smatra “neprihvatljivim”. Autorica je podsjetila da u holokaustu “nisu svi Jevreji ubijeni u plinskim komorama, 1,3 miliona umrlo je od gladi i bolesti; i Human Rights Watch je potvrdio da Izrael koristi glad kao oružje u ovom ratute dodala: “Ovo je ratni zločin.” Prema Gessen, velika razlika je u tome što su “mnogi ljudi u Gazi još uvijek živi i svijet još uvijek ima priliku učiniti nešto”.
Masha Gessen (Moskva, 1967.), transrodna i nebinarna osoba, preselila je u New York 2013. godine zbog sve većeg neprijateljstva Rusije Vladimira Putina prema LGBTI+ zajednici. Upravo zbog suprotstavljanja narativu Kremlja i zato što je u svojim spisima osudila masakre nad ukrajinskim civilima uslijed ruske invazije na Ukrajinu, žiri Nagrade Hannah Arendt, koji se sastao ovog ljeta, odlučio je dodijeliti joj nagradu.
Gessen insistira na tome da njemačko sjećanje na holokaust guši slobodnu i otvorenu debatu o Izraelu. U Njemačkoj politička i kulturna klasa općenito pokazuje nepokolebljivu podršku Izraelu nakon Hamasovog terorističkog napada sedmog oktobra i osuđuje oživljavajući antisemitizam, stavljajući ga u korelaciju s prisutnošću muslimana s palestinskim simpatijama u njemačkom društvu.
U Berlinu je Masha Gessen kazala da “izraelska vojska ima naredbu da ne uzima zarobljenike; ljudi koji nisu naoružani, ljudi koji se predaju, bivaju strijeljani,” vezano uz smrt tri izraelska taoca, nenaoružana i s bijelom zastavom, koje je ustrijelila vojska. Gessen je također izjavila u vezi s niskim profilom ceremonije dodjele nagrada u Bremenu: "Pokušaj da me se ušutka nije uspio i postigao je suprotno." Pred berlinskom publikom njezine su rečenice ponekad dočekane pljeskom, a ponekad s nelagodom.
U tekstu Gessen napisanom za The New Yorker razmišlja o tome kako Njemačka upravlja svojim odnosom s državom Izrael, čija se sigurnost smatra "državnim razlogom", te kritizira zabranu pokreta BDS (Boycott, Divestment, Sanctions), koja se zalaže za bojkot Izraela zbog okupacije palestinske teritorije. Njemački parlament nazvao ga je antisemitskim 2019. i od tada je svako ko je iole povezan s organizacijom, čak i tako što je potpisao jedan od njezinih manifesta, bio predmet kritika i „otkazivanja“.
Odlomak koji je podigao prašinu u Njemačkoj je onaj koji govori o Gazi na sljedeći način: “Posljednjih 17 godina Gaza je bila ograđena, osiromašena i prenapučena iz koje je samo mali dio stanovništva imao pravo izaći, makar to bilo i kratko vrijeme; drugim riječima, geto. Ne poput jevrejskog geta u Veneciji ili urbanog geta u Sjedinjenim Državama, već poput jevrejskog geta u istočnoevropskoj zemlji koju je okupirala nacistička Njemačka.” Njemačko-izraelsko društvo iz Bremena pozvalo je da joj se oduzme nagrada čim se članak pojavio.
Nagrada Hannah Arendt, vrijedna 10.000 eura, dodjeljuje se osobama koje, slijedeći tradiciju njemačkog filozofa, doprinose političkoj misli i djelovanju. Sama Fondacija Heinrich Böll na svojoj web stranici objašnjava da se nagrada, koju dodjeljuje neovisni međunarodni žiri, dodjeljuje osobama koje se "ne boje ući u javnu sferu izražavajući svoje mišljenje u kontroverznim političkim raspravama".
Kritičari odluke o povlačenju nagrde ističu paradoks suspenzije nagrade dodijeljene u spomen na Arendt, njemačko-jevrejsku intelektualku prognanu u SAD u bijegu od nacista, koja je teoretizirala o totalitarizmu, apsolutnom zlu diktatura i “banalnosti zla” onih koji su radili za njih. Samantha Rose Hill, autorica knjige o Arendt i urednica njezinih pjesama, nazvala je to "uvredom sjećanja na Hannu Arendt".
Gessen je izjavila za novine Die Zeit, koje su je intervjuirale nekoliko dana prije nego što se saznalo za otkazivanje ceremonije primopredaje, da je Arendt bila jedna od prvih osoba koja je kritizirala Izrael i stvaranje jevrejske države u Palestini koja je isključivala arapsko stanovništvo. “Svjesna sam da se ova vrsta poređenja, posebno u Njemačkoj, brzo doživljava kao relativizacija holokausta. Zato mi je toliko važno da tako diferenciran i inteligentan mislilac poput Arendt nije bježao od tog poređenja”, izjavila je.
Gessen se tako prikjljučila dugom nizu autora koji su opisani kao antisemitisti i kojima su oduzete ili otkazane nagrade jer nisu slijedili krutu liniju koja u Njemačkoj označava šta bi zaštita jevrejskog naroda trebala biti. To se u većini slučajeva shvaća kao nekritička odbrana Države Izrael i njenog prava da se sama brani.
Prvi kontroverzni slučaj dogodio se na Sajmu knjiga u Frankfurtu, kada je prekinuta dodjela nagrade palestinskoj spisateljici Adanii Shibli, koja je bila optužena da je za bojkot Izraela. Slovenski filozof Slavoj Žižek izviždan je na otvaranju sajma kada je podsjetio na stradanja civila u Gazi. Prije nekoliko sedmica otkazana je izložba južnoafričke umjetnice jevrejskog porijekla Candice Breitz zbog njezinih “kontroverznih izjava” o ratu u Gazi, kao i uručenje nagrade englesko-njemačkoj spisateljici Sharon Dodua.
