Houthi iz Jemena, šiitski pobunjenički pokret koji pripada takozvanoj osovini otpora protiv Izraela koju sponzorira Iran – zajedno s Hamasom, Islamskim džihadom, libanskim Hezbolahom i milicijama u Iraku i Siriji– pojačali su svoj pritisak na trgovački put Crvenim morem. Maersk Gibraltar, kontejnerski brod pod zastavom Hong Konga koji je plovio iz Salalaha (Oman) za Džedu (Saudijska Arabija) kroz tjesnac Bab el Mandeb, dobio je naređenje da krene prema Jemenu i odmah je bio na meti ispaljene rakete koja je pala u vodu.
Ovo je posljednji od napada koji se pripisuju Hutijima u njihovoj kampanji odmazde za pustošenje Pojasa Gaze. U srijedu su dva projektila promašila tanker s mlaznim gorivom nakon neuspjelog pokušaja ukrcavanja u kojem je pomogao američki razarač koji je oborio dron. U ponedjeljak je još jedan projektil pogodio naftni tanker pod norveškom zastavom. Oba slučaja dogodila su se u blizini Bab el Mandeba.
U novembru su Hutiji oteli brod nakrcan automobilima povezanim s Izraelom i još uvijek ga drže u blizini lučkog grada Al Hudaydah, dok je kontejnerski brod u vlasništvu izraelskog milijardera napao navodno iranski dron u Indijskom okeanu.
Hutiji su prijetili da će napasti svaki brod za koji vjeruju da ide prema Izraelu ili dolazi iz Izraela, iako nekoliko do sada napadnutih brodova nije imalo vidljivu vezu. Sjedinjene Države su izjavile da proučavaju raspoređivanje međunarodnih pomorskih snaga, na što je jučer odgovorio iranski ministar odbrane, Mohamed Reza Ashtiani, rekavši da će se "ako provedu takvu iracionalnu mjeru suočiti s iznimnim problemima".
Već se osjećaju prvi učinci kampanje Hutija na pomorskoj trgovačkoj ruti. Tjesnac Bab el Mandeb, između Jemena i Džibutija, dug je 29 kilometara na svojoj najužoj tački i “to je u osnovi važan kanal za Evropu i Mediteran, to je glavna komunikacijska ruta Evrope jer joj je najveći trgovački partner Azija”, objašnjavaju stručnjaci logistiku. Neki brodovlasnici već počinju izbjegavati Crveno more – prolazeći kroz Bab el Mandeb, a zatim Suecki kanal – kako bi svoje brodove preusmjerili prema Rtu dobre nade u Južnoj Africi, zaobilaznim putem koji može potrajati nekoliko dana.
Već se govori o povećanju cijene osiguranja tereta – do 50 ili 100 USD po kontejneru, na primjer – ali zauzvrat „Uprava Sueckog kanala nudi popuste od 15%-20% brodovima koji idu sjeverno od Evrope kako bi ih odvratili od rute preko Rta Dobre nade.
Ako je hipoteza da je Iran zatvorio Hormuški tjesnac – veliku naftnu rutu – još uvijek prisutna u zapadnoj politici u regiji, ista je mogućnost da će kontrolirati – preko Hutija – Bab el Mandeb, a to bi imalo direktan učinak na Suecki kanal. Saudijska Arabija je u ratu protiv Hutija od 2015. spriječila njihovo teritorijalno širenje računajući na pomoć ne samo Ujedinjenih Arapskih Emirata, SAD-a ili Velike Britanije, nego čak i Al Qaide. S druge strane, Saudijci su jemensku rutu i luku Al Mukalla smatrali alternativom, kroz naftovode, ruti Hormuz.
Trenutna panorama ima dvije izvedenice, malo povezane s Gazom, a mnogo s interesima Irana i jemenskog pokreta Ansarulah, što je službeni naziv Hutija, nazvanih po svojim osnivačima, braći Husseinu i Abdul Malik al Huthiju.
Godine 2018. Emirati, partneri u međunarodnoj koaliciji protiv Hutija, iskoristili su priliku da vojno zauzmu Socotru, čarobni otok (zapravo arhipelag) Sinbada Moreplovca, koji je UNESCO proglasio svjetskom baštinom. Nakon potpisivanja Abrahamovog sporazuma s Izraelom, jemenski otok, sa svojim strateškim položajem okrenutim prema Adenskom zaljevu, postao je izraelsko-emiratski vojni i obavještajni centar osmišljen za nadzor Hutija i Irana.
S druge strane, Huti i Saudijska Arabija održavaju prekid vatre i novu rundu direktnih mirovnih pregovora koji su, prema Omanu, koji posreduje, na dobrom putu. Kampanja protiv brodova bi također bila predodređena da dobije na težini u pregovorima.
