Vode Arasa su udaljeni i strateški kutak Južnog Kavkaza. Tok rijeke, koja je na nekim dijelovima toliko uska da je se može skoro pa preskočiti, služi kao granica 700 kilometara duga granica između Azerbajdžana i Irana. Dvije nacije s bliskim historijskim i demografskim vezama, čiji se prividni mir pretvorio u ekspres lonac koji može svakog časa eksplodirati.

Na krajevima mosta Judafarin, stare spojne osi Puta svile, zastave obiju država miluju se kad vjetar pojača. S vrha sela Khomarlu gleda gigantski portret ajatolaha Ali Hamneija. Na obali rijeke trojica Iranaca skreću pažnju na prve strane novinare koji su stigli u ovaj negostoljubiv kutak "oslobođenih teritorija", koje je Azerbajdžan oslobodio od Armenije nakon Drugog rata u Nagorno Karabagu 2020. Lokalno stanovništvo nije znalo da je dio novinara stigao direktnim letom iz Tel Aviva u Baku, glavni grad Azerbajdžana.

Sa suprotne obale dočekuje azerbejdžanska vojna jedinica sa čajem i čokoladama. Baršunaste kape, portreti predsjednika Ilhama Alijeva i sveprisutne nacionalne i turske zastave potvrđuju postojani postsovjetski karakter republike. Na vrhu planine pobjednička poruka: "Azerbejdžanski Karabah!"

Nekih 700.000 Azerbejdžanaca pobjeglo je nakon armenskog zauzimanja tog područja prije trideset godina, a njihova napuštena sela nisu naselili Armenci. „Spaljena zemlja“ koju prelaze strani novinari beskrajno je minsko polje. Azerbejdžanski vojnici zabranjuju preskakanje rubova nesigurne ceste. Znakovi "mine" upozoravaju: 260 ljudi već je stradalo zbog pogrešnog koraka.

Prošlog oktobra iranska vojska pokrenula je vojnu operaciju bez presedana u vodama rijeke Aras. Postavili su mobilne mostove preko kojih su džipovi i tenkovi prelazili na azerbejdžansko tlo. "Show" s najsavremenijom audiovizuelnom produkcijom, koja uključuje hiljade vojnika, artiljerijskih hitaca, snajperista ili padobranaca sa neba. Režim ajatolaha prijeti: ruta za oslobađanje džamije Al Aqsa u Jeruzalemu proći će kroz Baku.

Izrael je jedan od glavnih dobavljača oružja Azerbajdžana, uglavniom je riječ o samoubilačkim dronovima koji su igrali važnu ulogu u pobjedi azerbejdžanske vojske u Nagorno Karabahu. Harop bespilotne letjelice lebde, prate mete i napadaju. Vojni analitičari ističu da je njihov ulazak u borbu ubrzao armenski poraz. Presudne su bile i obrambene baterije Barak-8, koje su presrele balističke projektile iznad glavnog grada. Procjenjuje se da je u 44-dnevnom ratu poginulo oko 100 civila sa svake strane, kao i oko 3825 armenskih i 2850 azerbajdžanskih vojnika.

Izrael ne otkriva pojedinosti ugovora o oružju s Bakuom, ali u 2016. prodaja je procijenjena na 4,85 milijardi dolara. Hebrejske bespilotne letjelice, iranska prijetnja i dobro zdravlje jevrejske zajednice u Azerbejdžanu, koji je dom za oko 15.000 Jevreja, potakli su historijsku rezoluciju azerbejdžanskog parlamenta u novembru kojom se najavljuje skoro otvaranje ambasade u Izraelu. Bivša sovjetska republika postat će prva šiitska muslimanska država koja će otvoriti diplomatsko predstavništvo u Tel Avivu.

Suočena sa ruskom i Iranskom podrškom Armeniji, kavkaska većinski šiitska zemlja traži saveznike a Izrael i njegova vojna tehnologija jedan su od njih. Ako izbije rat, oni će biti ključni u osiguravanju novih plinovoda i željeznica koje će uskoro povezivati Baku s Evropom.