Završeni su radovi na restauraciji džamije u Istanbulu koju je sagradio Vani Mehmed Efendi 1665. godine. Pedantan projekat restauracije džamije, koja nosi ime svog graditelja, udahnuo je novi život kultnoj građevini, oživljavajući njenu nekadašnju slavu.

Objekt je ponovo postao svjetionik vjere, društvenog života i kulturnog naslijeđa.

Prvobitno izgrađena od strane Vani Mehmed Efendija za vrijeme vladavine Mehmeda IV 1665-1666, arhitektonsko remek-djelo izdržalo je protok vremena sve dok Divitdar Mehmed-paša nije preduzeo popravke 1752-1753. Za vrijeme vladavine sultana Mahmuda I, dodana je ugledna sultanova odaja kako bi se povećala njena veličanstvenost.

Nažalost, razorni požar u novembru 2020. godine teško je oštetio džamiju, a posebno se odrazio na drveni krov i pomoćne zgrade. Međutim, Generalna direkcija fondacija Ministarstva kulture i turizma odmah je pokrenula sveobuhvatan proces restauracije.

Prvi korak je uključivao kontrolirano uklanjanje opasnih i potpuno ugljenisanih drvenih elemenata.

Prema izvještaju vatrogasaca, požar je izbio zbog električnih instalacija. Na licu mjesta izvršen je neophodan uviđaj, a u izvještaju koji je sačinilo vijeće vještaka nije bilo nikakvih dokaza, niti tvrdnji da je požar namjerno podmetnut.

Pokrenuta istraga radi utvrđivanja uzroka požara i identifikacije odgovornih zaključena je rješenjem o zabrani gonjenja.

U okviru obnove koja je planirana prije požara, snimljeni su 3D laserski snimci džamije. Ovi zapisi su osigurali da je struktura vjerno restaurirana, u skladu sa svojim izvornim oblikom.

U intervjuu za Anadolu Agency, historičar umjetnosti Idris Botan govorio je o historijskom značaju džamije i opisao uspješan proces obnove.

Naime, pedantna restauracija odvijala se struganjem originalnih maltera, detaljnim iskopima u prizemlju i pažljivom demontažom drvenih komponenti. Radi integriteta konstrukcije, na postojeće zidove i temelje izvedeno je injektiranje, a džamija je ojačana čvrstim hrastovinom umjesto dotrajalih drvenih greda unutar zidova.

Restauratorski tim je mukotrpno izradio i postavio drvene podove, dajući džamiji izvrsne temelje.

Složeni, ručno crtani ornamenti, otkriveni tokom procesa struganja svodnog stropa, nježno su izrezani, restaurirani i ponovo postavljeni nakon opsežnih konzervatorskih radova.

Munara je također prošla opsežan proces ojačanja koji uključuje korištenje tkanina od karbonskih vlakana na osnovu sveobuhvatnog statičkog projekta. Konus munare je uklonjen i obnovljen, pridržavajući se dimenzija navedenih u planu obnove.

Novi oblik strukture transformirao je džamiju u centar zajednice u skladu sa njenim konceptom, kao mjesto koje prihvata sve. Od sada će, osim što će biti bogomolja za stanovnike Istanbula, obogatiti i njihov društveni život.

Nestrpljivo očekivana, neminovna je i ceremonija otvaranja ovog arhitektonskog dragulja, prepoznatljivog kao "Biser Bosfora". Kada se njena vrata otvore za vjernike, restaurirana džamija Vani Mehmed Efendi očarat će posjetioce, nudeći uvid u bogatu historiju i kulturnu baštinu ove veličanstvene građevine.

Džamija je svjedočanstvo posvećenosti, stručnosti i umjetnosti onih koji su marljivo oživljavali njenu ljepotu, čuvajući je generacijama.