Nakon oko 165 napada na američke baze na Bliskom istoku od sedmog oktobra, bilo je za očekivati da će neki od njih biti uspješan. Vjeruje se da je po prvi put američke vojnike iz zraka ubio neprijateljski dron: tri rezervista američke vojske poginula su, a više od 80 ih je ranjeno u napadu prošlog vikenda na Tower 22, malo poznatu logističku bazu blizu jordanske granice s Sirijom.

Napad je, rekao je Pentagon, imao "otiske Kataib Hezbollaha", iranske milicije u Iraku. Joe Biden, američki predsjednik, dodao je da Teheran smatra odgovornim "u smislu da opskrbljuje oružje", relativno jeftine bespilotne letjelice koje mijenjaju prirodu ratovanja.

“Zamislite da su to bile 1990-e”, rekao je Fabian Hinz, stručnjak za oružje s Međunarodnog instituta za strateške studije. “Ono što su milicijske skupine poput Kataib Hezbollaha mogle učiniti je gađati američku bazu s nekoliko raketa. Sada mogu učiniti puno više štete s većim dosegom. Čak i najmanji dronovi mogu imati vrlo velike domete i mogu biti vrlo precizni”, piše britanski Observer.

Tačan model bespilotne letjelice koja je usred noći udarila u stambene prostorije u Toweru 22 nije poznat, iako su američki zvaničnici izvijestili da se radi o "vrsti drona Shahed". Ako je to tačno, najvjerojatnije je da će to biti manji Shahed 101 ili Shahed 131 s delta krilima, dronovi za koje se vjeruje da su u arsenalu Kataib Hezbollaha, rekao je Hinz, s procijenjenim dometom od najmanje 450 milja i cijenom od 20.000 dolara ili više.

Dizajner i vjerojatni proizvođač bespilotnih letjelica je Shahed Aviation Industries Research Center, iranska firma koja je, kako tvrde SAD, podređena Revolucionarnoj gardi. Njihovi proizvodni napori uzeli su maha u posljednjih pet godina, potaknuti nizom sukoba i iranskim vanjskopolitičkim ambicijama.

Iran ima dugu historiju testiranja i postavljanja bespilotnih letjelica, koja datira još iz iransko-iračkog rata 1980-ih, što je djelimično potaknuto nedostatkom pristupa zemlje vrhunskoj zapadnoj tehnologiji koja bi joj omogućila kupovinu, razvoj i održavanje sofisticirane zračne snage. Ali u septembru 2019. godine, napad bespilotnim letjelicama i projektilima na dva saudijska naftna postrojenja u Abqaiqu i Khuraisu, koji je privremeno onesposobio 5% svjetske zalihe nafte, sugerirao je da se stvari mijenjaju.

U to je vrijeme Saudijska Arabija bila upletena u građanski rat u Jemenu, boreći se protiv Husija koji su saveznici Irana. Iako su odgovornost za napad preuzeli Husi, Saudijci su rekli da su bespilotne letjelice, tada nepoznatog tipa s delta krilima, došle sa sjevera, a ne iz Jemena na jug, i okrivili Iran. Ti su dronovi naknadno identificirani kao Shahed 131.

Taj se tip bespilotne letjelice ponovno pojavio u julu 2021. u napadu na izraelski naftni tanker, Mercer Street, u kojem su ubijeni Britanac i Rumun. Dominic Raab, tadašnji ministar vanjskih poslova, rekao je da je Iran vjerojatno odgovoran, ali Iran nije službeno priznao postojanje nove bespilotne letjelice sve do decembra 2021. godine, a Iran je razvijao povećani Shahed-136 uz 131.

Šest mjeseci kasnije Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu i ubrzo počela potragu za novim oružjem. Iran je bio jedna od rijetkih zemalja, zajedno sa Sjevernom Korejom, koja je bila voljna prodati Moskvi oružje, i pristala je isporučiti Shahed 136, prvi put viđen na bojnom polju u jesen 2022. Ukrajinski zapovjednik je rekao da je Shahed uništio haubicu M777 tokom kontraofanzive u Harkovu: "Umjesto ispaljivanja 100 artiljerijskih granata, lakše je pustiti jednu od ovih bespilotnih letjelica."

U nekoliko sedmica dronovi Shahed bili su široko rasprostranjeni u Ukrajini, prepoznatljivi ne samo po svom obliku, već i po bučnom motoru, koji je zvučao negdje između kosilice i mopeda. Napad na centar Kijeva ih je 17. oktobra te godine učinio glavnim vijestima: četvero je ljudi ubijeno u zastrašujućem napadu, dok su se Shahedi vrtjeli iznad središta grada, a nekolicina je izbjegla očajničkim pokušajima da ih obore sa zemlje.

Shahed 136 bespilotna letjelica ima lagani okvir od karbonskih vlakana i domet veći od 1500 milja, što Rusiji omogućuje gađanje ukrajinskih gradova. Mogu nositi 20 do 40 kg eksploziva kaže Justin Bronk, zrakoplovni analitičar, na Royal United Services Institute.

Dronove, dodaje Bronk, je najbolje smatrati jeftinim zamjenama za navođene krstareće rakete, rute leta obično su unaprijed programirane, mogu biti prilično složene a, kaže Bronk, Shahedi često koriste sofisticiranu kombinaciju američkih, ruskih i kineskih navigacijskih sistema.

Shahed napadi dronovima u Ukrajini se nastavljaju. U novembru ih je rekordnih 75 ciljalo Kijev, iako ih je sporost učinila lakšim za neutraliziranje: 71 je oboren, kažu ukrajinski zvaničnici. Ali evolucija tehnologije se nastavlja. Iran razvija brži Shahed 238 na mlazni pogon koji može letjeti dvostruko brže od 136, a za koji se vjeruje da je prošlog mjeseca ispaljen na Ukrajinu.

Bespilotne letjelice Shahed mogu se lahko isporučiti iranskim regionalnim saveznicima, Husijima ili milicijama u Iraku ili Siriji, u cijelosti ili u dijelovima.

U Jemenu ih ponovno sastavljaju, a dizajn ponekad dorađuje, a Husi su ih od sedmog oktobra više puta koristili u svojim napadima na brodove u južnom Crvenom moru i Adenskom zaljevu. Do sada su svi napadi Husija na ratne brodove bili neuspješni, sedam od 18 bespilotnih letjelica oborio je britanski HMS Diamond, koristeći mješavinu jeftinijeg vatrenog oružja i projektila Sea Viper/Aster, koji koštaju od jedan do dva miliona funti svaki, što ilustrira kolike troškove izazivaju dronovi.

"Ono što Iran pokazuje jest da relativno snažna sposobnost ne mora biti vrlo napredna i da gotovo svaka vojna sila može sebi priuštiti bilo koji broj bespilotnih letjelica", rekao je Samuel Bendett, stručnjak za bespilotne letjelice iz američkog Centra za pomorske analize, sugerirajući da je vjerojatno da tehnologija će se samo dalje širiti.