Rekordno visoke cijene hrane pokrenule su globalnu krizu koja će milione ljudi otjerati u ekstremno siromaštvo, povećavajući glad i neuhranjenost.
Rat u Ukrajini, prekidi u lancu snabdijevanja i kontinuirani ekonomski rezultati pandemije COVID-19 prekinuli su godine napretka i gurnuli cijene hrane na najviše vrijednosti svih vremena. Rastuće cijene hrane imaju veći utjecaj na ljude u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom, jer oni troše veći dio svog prihoda na hranu za razliku od ljudi u zemljama sa visokim dohotkom.
Hungry Italians at the food bank to collect bread and milk in the economic capital of Italy. Milan, 27 August. This is Mario Draghi's Italy. pic.twitter.com/rE1b5tNByC
— RadioGenova (@RadioGenova) August 28, 2022
Podaci od aprila do jula 2022. pokazuju visoku inflaciju u gotovo svim zemljama sa niskim i srednjim dohotkom - 92,9% zemalja sa niskim dohotkom, 92,7% zemalja sa nižim srednjim prihodima i 89% zemalja sa višim srednjim dohotkom imale su nivoe inflacije iznad 5%, pri čemu su mnoge iskusile dvocifrenu inflaciju. Udio zemalja s visokim dohotkom i visokom inflacijom također je naglo porastao, pri čemu je oko 83,3% iskusilo visoku inflaciju cijena hrane. U sedmici od 11. augusta 2022. godine, indeks cijena poljoprivrednih proizvoda bio je 1% veći nego prije dvije sedmice. Cijene kukuruza i pšenice više su za 2% u odnosu na januar 2022. godine, dok su cijene riže više za oko 6%. U poređenju sa prosjekom za januar 2021. godine, indeksi cijena kukuruza i pšenice su 20% viši, dok je indeks cijena riže niži za 16%.
Prema prognozi Svjetske banke o robnim tržištima iz aprila 2022., rat u Ukrajini je promijenio globalne obrasce trgovine, proizvodnje i potrošnje roba na način koji će održati cijene na historijski visokim nivoima do kraja 2024. godine, pogoršavajući nesigurnost hrane i inflaciju. Nakon početka rata u Ukrajini, trgovinske politike koje su nametnule zemlje su pooštrene. Globalnu prehrambenu krizu djelimično je pogoršao sve veći broj ograničenja trgovine hranom koje su postavile zemlje s ciljem povećanja domaće ponude i smanjenja cijena. Od 11. augusta, najmanje 23 zemlje su uvele 33 zabrane izvoza hrane, a najmanje sedam je primjenilo 11 mjera ograničavanja izvoza. Do juna 2022. broj ljudi s akutnom nesigurnošću hrane – čiji je pristup hrani u kratkom roku bio ograničen do te mjere da su im životi i sredstva za život ugroženi – porastao je na 345 miliona u 82 zemlje prema WFP-u. Osim toga, WFP i FAO upozorili su da bi se akutna nesigurnost hrane mogla pogoršati u 20 zemalja ili područja u periodu od juna do septembra 2022.
