Pristalice zatvorenog ujgurskog akademika Ilhama Tohtija obilježile su u ponedjeljak njegov 52. rođendan pozivima na oslobađanje od doživotne kazne zatvora zbog "separatizma" za koji je optužen.

Ekonomista na Centralnom univerzitetu za nacionalnosti u Pekingu Tohti je osvojio brojne međunarodne nagrade za ljudska prava za svoju nenasilnu kampanju za jednaka prava za 12 miliona Ujgura. Zatvoren je prije sedam godina, a njegova porodica kaže da više ne zna gdje se nalazi.

“Njegovo zatvaranje je jasan pokazatelj istinske genocidne namjere kineskog režima jer su oni prvi napali ujgurske intelektualce i društvene vođe”, kazali su iz Kampanje za Ujgure (CFU), američke zagovaračke grupe.

"Kao što je slučaj sa milionima Ujgura koji su zatočeni, mučeni i ubijeni bez razloga, moramo jasno dati do znanja da ne može biti saradnje dok se kineske vlasti nastavljaju baviti kriminalnim ponašanjem i sprovode aktivan genocid", rekla je izvršna direktorica ove organizacije, Rushan Abbas.

Represija nad Ujgurima se pogoršavala od Tohtijeve osude za separatizam nakon dvodnevnog suđenja na sudu u Urumčiju 23. septembra 2014. godine. Kina je držala do 1,8 miliona Ujgura i drugih muslimanskih manjina u mreži zatočeničkih logora od 2017.

Peking kaže da su kampovi centri za stručnu obuku osnovani za borbu protiv ekstremizma među Ujgurima i negirao je dokumentovane navode da je maltretirao muslimane koji žive u Xinjiangu, ali su preživjeli logoraši i bivši čuvari pisali rasprostranjena zlostavljanja u intervjuima za RFA i druge medije.

Ostala zlostavljanja nad pripadnicima 12-milionske ujgurske populacije uključuju mučenje, seksualne napade, prisilno pobačaje i sterilizaciju zatočenih ujgurskih žena, te napore da se smanji rast stanovništva u regiji kroz osnovu kontrole rada i politike transfera stanovništva.

Kako je međunarodna svijest o situaciji u Xinjiangu rasla, Sjedinjene Države i zakonodavna tijela nekoliko evropskih zemalja smatrali su da postupanje prema Ujgurima i drugima predstavlja genocid i zločine protiv čovječnosti. Mnogi su pozvali na bojkot Olimpijskih igara u Pekingu naredne godine.

„Pošto bi Peking trebao da bude domaćin Zimskih olimpijskih igara 2022. godine uprkos međunarodnom dogovaranju, besmisleno je da se Kina tretira kao ravnopravna u međunarodnoj zajednici dok nastavlja da zatvara profesora Tohtija i ukraćuje mu osnovna prava“, ističu iz CFU.

Inicijativa Ilham Tohti sa sjedištem u Njemačkoj obilježila je rođendan svog imenjaka panel diskusijom i događajima na društvenim mrežama koji su osmišljeni da "pozdrave angažman ujgurskih učenjaka za prava njegovog naroda", rekla je  ova grupa.

“Međunarodna zajednica nema zvanične informacije o njegovom boravištu i zdravstvenom stanju, a njegova supruga nije bila u mogućnosti da ga vidi barem posljednjih pet godina zaredom”, navodi se u saopštenju grupe.

“Kombinacija smanjenih posjeta, uskraćivanja komunikacije, porodična represija, pažljivo je osmišljena kako bi se ujgurski učenjak kaznio ponižavajućim tretmanom i psihičkom mučenjem, dok je u isto vrijeme zadržala pažnju na njegovu nevolju od vanjskog svijeta prema minimum”, piše.

Tohti je vodio web stranicu Uyghur Online, ranije uyghurbiz.net, osnovanu 2006. godine, koja je skrenula pažnju na diskriminaciju s kojom se suočavaju Ujguri pod vlašću Pekinga nad Xinjiangom, jer su vlasti pokušavale asimilirati etničku grupu ograničavanjem vjerskih običaja i upotrebe ujgurskog jezika.

Kineska vlada je nekoliko puta zatvorila web stranicu prije Tohtijevog formalnog hapšenja u januaru 2014., navodeći kao razlog politički osjetljivu prirodu njenog sadržaja. Tohtijeva kćerka Jewher Ilham rekla je za RFA prošlog mjeseca, na sedmu godišnjicu njegove doživotne kazne, da njena porodica ne zna da li su vlasti držale njenog oca u istom zatvoru tokom proteklih sedam godina ili su ga premjestile.

“Da li bi on izabrao isti put zagovaranja ljudskih prava da je znao sa čime će se suočiti? Da, znam da bi to uradio iznova i iznova! Nikada ne bi prestao da se mirno bori za naš narod, Ujgure!”, rekla je u objavi na društvenim mrežama za očev rođendan.

Tohti je od izricanja presude dobio više od 10 međunarodnih nagrada za ljudska prava, uključujući nagradu Martin Ennals za branitelje ljudskih prava 2016. i nagradu Saharov za Slobodu misli 2019. godine. Takođe je nominovan za nagradu za mir Norveškog Nobelovog komiteta u 2020. godine.

Njegov primjer samo je jedan u nizu od dokaza sistematske prepresije protiv ujgurske intelektualne elite.