Protekle sedmice u Mostaru je održan gatački iftar u organizaciji Udruženja boraca „Šargan“ i Patriotske lige opštine Gacko. Ovo je već tradicionalna aktivnost kroz koji se okupljaju i druže Gačani, po čemu se razlikuju od ostalih Bošnjaka Istočne Hercegovine.
Gačani su bili prepoznatljivi u nekadašnjoj Jugoslaviji po obrazovanju, odnosno bili su prvi po broju fakultetski obrazovanih po glavi stanovnika. Međutim, Gacko je bio prostor intenzivne migracije u 20. stoljeću. Gačani su se iseljavali prema Mostaru, Dubrovniku, Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim gradovima, a u toku Agresije su raseljeni širom svijeta. Oni su dali veliki doprinos odbrani Republike Bosne i Hercegovine, pružili su jak otpor u Fazlagića-Kuli te su učestvovali u odbrani Mostara od dvostruke agresije.
Bez obzira na udaljenost i druge izazove, Bošnjaci Gacka su organizovani i intenzivno rade na okončanju projekta ratne monografije Gacka koja će biti integralni pisani dokument kulture pamćenja.
Najveća vrijednost Gacka uvijek su bili njegovi ljudi
„Gačani trebaju da budu svi zajedno, na okupu, jer nije nas mnogo ostalo. Ja radim na tome i radio sam sve vrijeme i u toku rata i poslije rata. Gačani su velike patriote, to je pokazala bliža i dalja historija. Kada zatreba, oni su zajedno. Međutim, mnogo stvari bi trebali uraditi prije nego nam 'zatreba'. Zbog toga su jako bitni ovakvi susreti da održimo naše zajedništvo“, izjavio je za Stav Suad Džanković, predsjednik Udruženja boraca „Šargan“ i predsjednik SDA općine Gacko.
U toku Agresije poginulo je 255 Gačana od 3.858, koliko je popisano Bošnjaka 1991. godine. Prema popisu 2013. godine, u Gacku je popisano 369 Bošnjaka, a danas na području ove općine živi oko 30 povratnika.
„Život povratnika u Fazlagića-Kulu, koju čini 14 sela, znatno je otežan oduzimanjem puta od Termoelektrane Gacko za potrebe proširenja rudnika, zbog čega se mora zaobilaziti 25 km po vrlo lošem putu. Taj put koriste kamioni za odvoz smeća jer se otpad iz cijelog Gacka upravo deponuje u Fazlagića-Kuli. Pokušavali smo to promijeniti, ali nismo uspjeli“, dodaje Džanković.
Najveća vrijednost Gacka su uvijek bili njegovi ljudi koji su, uprkos teškim uslovima i bremenitoj historiji, ostvarili zavidne rezultate.
„Iz Gacka ima jako mnogo uspješnih poslovnih ljudi u Sarajevu, a posebno u dijaspori. Među njima se ističe Halid Dado Čustović. Ja u svojih 58 godina života nisam upoznao takvu veličinu i humanistu kao što je Halid Čustović. Nijedna akcija koja je pokrenuta u Gacku nije bila bez njegova učešća, a tu nije u pitanju mala pomoć. On ne samo da pomaže naše povratnike, on pomaže i Srbe u Gacku, Bošnjake u Mostaru. Ovom prilikom bih istakao bar ono čega se ovog prigodom mogu sjetiti, svojom dobrotom i humanim radom pomaže povratnike u opštini Gacko, zatim sanacijom puteva, pogotovo u zimskom periodu, izgradnjom mostova koje je voda odnijela, učestvovao je i pomogao da struja dođe u MZ Borac, pomogao je izgradnju džamije u Ključu s preko 100 000 KM itd. Iftar koji smo organizovali u Mostaru je Halid sponzorisao, kao i iftar prošle godine u Mostaru i Ključu. Koristim priliku da mu se zahvalim kao dobrotvoru i da kažem da su organizatori iftara bili Udruženje boraca 'Šargan' i Patriotska liga opštine Gacko. Iftar je dobra prlilika da se ljudi okupe i vide nakon dugo vremena, a moram napomenuti da su boračka udruženja izgradila spomen obilježje u Kuli Fazlagića s ispisanim imenima za sve poginule i ubijene Gačane po popisu 1991. godine. Predstavnici boračkih udruženja svake godine obilježavaju državni praznik i prouče Fatihu na pomenutom spomen obilježju u rodnom Gacku, odnosno Kuli Fazlagića“, poručuje Džanković.
Zajedništvo preduvjet svakog našeg uspjeha kao zajednice
Halid Čustović za Stav kaže da je organiziranje iftara posebna blagodat za svakoga ko zna šta su vrijednosti i nagrade ramazanskog posta, ali da je to i prilika da se pokaže zajedništvo bez obzira na razlike koje su uvijek prisutne.
„Mnogo se ovih godina pričalo i širio se neki bauk ili fama o postojanju nekog tzv. gatačkog klana. Odmah da kažem da mi ne pristajemo na takve generalizacije. Mi nismo nikakav klan, mi smo prije svega bili i ostali patriote. Upravo jer domovinu srcem osjećamo, boljelo nas je to da nas se etiketira na ovakav način, da nas se svodi na neki klan. Političke frakcije su jedno, ali mi ne možemo pristati na ovakve predrasude“, kaže Čustović.
Čustovićev životni put je više nego zanimljiv. Završavao je osmi razred osnovne škole kada je počela Agresija na Bosnu i Hercegovinu. S porodicom je istjeran iz Gacka. Preko Borča, Zelengore, preko Neretve, Bjelimića i Bjelašnice stigli su u Jablanicu. Tamo se Halid kao maloljetni dobrovoljac priključio Armiji Republike Bosne i Hercegovine. Kada je potpisan mirovni ugovor, preselio je s porodicom u Sarajevo. Otac koji je dobio posao u školi na Ilidži umro je tri godine kasnije i Halid je ostao s trojicom braće. Napustio je studij prava i otišao raditi u Njemačku. Danas je vlasnik dvije privatne građevinske kompanije u Njemačkoj (CUSTOVIC Gerüstbau i GBB GmbH) u kojoj zapošljava veliki broj radnika. U Sarajevu je vlasnik ERDE D.O.O u Sarajevu, predsjednik je NO Izvori Neretve Gacko, podpredsjednik Regionalnog odbora SDA Istočne Hercegovine…
„Dok sam živ, bez obzira na to što većinu vremena vezano uz posao provodim u Njemačkoj, moja domovina, a posebno moj zavičaj, moja su trajna opsesija i ljubav. Kao i mnoge naše patriote iz dijaspore, s velikom zebnjom i zabrinutošću mi pratimo sve što se događa s našom domovinom i našim narodom. Ističe se naša finansijska pomoć, ali ja želim prije svega istaći da mi želimo pomoći i našim znanjem koje smo stjecali u naprednijim društvenim uređenjima. Naši ljudi su vrijedni, ali potrebno je malo više pouzdanja u same sebe, potrebno je više zajedništva iz kojeg nesumnjivo može proisteći i bolja organiziranost u svakom smislu. Ja sam zato dirnut kada god osjetim to zajedništvo, pa tako i na ovom iftaru, jer znam da je zajedništvo preduvjet svakog našeg uspjeha kao zajednice“, rekao je Halid Čustović, koji se na prošlim općim izborima u BiH kandidirao u Izbornoj jedinici 9 u istočnoj Hercegovini kao kandidat Pokreta za državu (treći na listi) za Narodnu skupštinu Republike srpske.
„Vidite, nisam se kandidirao jer sam imao ambiciju da budem profesionalni političar, ja sam se kandidirao jer sam bio i ostao uvjeren da želim da nama bude bolje, da napravimo neki korak naprijed u budućnosti. Imam tu jednu ideju, jednu misiju, osjećam je u svojim rukama, da se borim protiv naše malodušnosti, protiv prepuštanja sudbini, da od malaksalog napravimo jedno zdravo tijelo. Mi Gačani smo uvijek u sebi nosili tu jednu žilavost, to da se nismo dali pokoriti pa makar ispred nas stajao zastrašujući neprijatelj. I na to smo bili i ostali ponosni. Tako sam i ja ponosan što sam dio tog jednog niza naših ljudi iz Gacka koji nikada nisu znali izdati, koji su do svog zadnjeg daha stajali uspravno“, zaključuje Halid Čustović.
