Francuska i Njemačka sklopile su u petak dugoročne sporazume o vojnoj pomoći s Ukrajinom, dok se Bidenova administracija bori da progura sopstvenu pomoć kroz Kongres, a zabrinutost raste zbog skepticizma Donalda Trumpa prema transatlantskim sigurnosnim vezama.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vozio se u petak između Njemačke i Francuske kako bi potpisao sporazume, čiji je cilj ispunjavanje obaveza koje je Grupa sedam industrijaliziranih zemalja preuzela prošle godine nakon što je Sjevernoatlantski savez odbio pozvati Ukrajinu da se pridruži alijansi.
Potreba Evrope da ojača vojnu podršku Ukrajini postala je hitnija jer je buduća pomoć Washingotna, od kojeg Kijev očekuje najviše, zastala zbog političkih sukoba unutar Sjedinjenih Država. Ove sedmice, Senat je usvojio paket pomoći u iznosu od 95 milijardi dolara koji uključuje finansiranje Ukrajine, Izraela i Tajvana, te milijarde za popunjavanje američkih zaliha oružja. No, predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson (Republikanska stranka) kritizirao je nacrt zakona u Senatu i sugerirao da je malo vjerovatno da Kongres odobriti paket pomoći u ovom obliku.
Mnogi republikanci u Kongresu idu prema Trumpovom izolacionizmu, dok on učvršćuje svoje vodstvo kao predsjednički kandidat stranke. Trump je dugo govorio da je spreman da sklopi dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata. Nedavno je podstakao strahove širom Evrope rekavši da neće zaštititi zemlje članice NATO saveza koje u dovoljnoj mjeri finansijski ne doprinose ovoj vojnoj alijansi.
Ta poruka uznemirila je evropske države koje se bore da povećaju vojnu potrošnju i ožive proizvodnju oružja. Evropa bi morala udvostručiti svoju vojnu podršku Kijevu ako u SAD ne prođe paket pomoći koji je trenutno zaključan u Kongresu.
U petak je njemački kancelar Olaf Scholz rekao da Njemačka obećava oko 1,1 milijardu eura, što je ekvivalentno 1,18 milijardi dolara, nove vojne pomoći Ukrajini, uključujući 36 tenkova i samohodnih topova, 120.000 artiljerijskih granata, dva sistema protuzračne odbrane i municiju za sistem protuzračne odbrane Iris-T.
Francuska će ove godine pružiti do 3 milijarde eura vojne pomoći, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, napominjući da je ta podrška dodatak paketu pomoći od 54 milijarde dolara koji je EU odobrila ranije ove godine. Upitan da li su Francuska i drugi saveznici spremni da nadoknade bilo kakve nedostatke u američkoj podršci, Macron je rekao da će se "prilagoditi svakom scenariju".
Sigurnosni sporazumi potpisani u petak traju 10 godina i uređuju odnose u različitim oblastima, uključujući vojnu podršku i ekonomsku pomoć i pomoć u obnovi, kao i pravnu podršku u privođenju pravdi odgovornih za ruski agresorski rat. Velika Britanija je potpisala sličan pakt u januaru, obećavajući 2,5 milijardi funti, što je ekvivalentno 3,15 milijardi dolara, za godinu.
Prema njemačkom sporazumu, Berlin se obavezao da će pomoći Ukrajini deminirati njenu teritoriju, osigurati njenu energetsku infrastrukturu i obnoviti uništene gradove. Sholz je rekao da je sporazum pokazao da će Berlin podržavati Kijev u njegovoj borbi protiv Rusije "koliko god bude potrebno".
Sholz i Zelenski apelirali su na američke zakonodavce da hitno donesu zaustavljeni paket vojne pomoći. "Nažalost, vidjeli smo pad podrške od naših partnera", rekao je Zelenski.
Pomoć je Ukrajini prijeko potrebna budući da su ruske snage sve agresivnije i da napreduju na frontu.
(Izvor: WSJ)
