U tiho augustovsko jutro kvart Peterbos, na rubu belgijske prijestolnice, djeluje pospano. Jednostavni i jeftini stambeni blokovi zbijeni su u bloku okruženom vrtovima koji ih odvaja od ostalih novijih zgrada, pa čak i od velikih porodičnih kuća. Teško da se može zaključiti da je Peterbos jedno od glavnih središta prodaje droge u glavnom gradu Belgije. Ali izgled vara. “Upozoravaju jedni druge, imaju zviždaljke i znakove da uzbune policiju”, kaže jedna od stanovnica kvarta.
Policija je pojačala svoje patrole u tom području, kao iu drugim konfliktnim dijelovima grada, posebno oko željezničkih stanica Midi i Nord, u srcu glavnog grada.
I lokalne vlasti i visoki policijski zvaničnici posljednjih su sedmica pozvali na uzbunu strahujući da će situacija izmaći kontroli. Strahuje se da će Bruxelles postati novi Marseille, francuski lučki grad u kojem bande potpuno gospodare nekim kvartovima.
Nije tajna da Belgija ima ozbiljan problem trgovine drogom s kojim se teško boriti - ministar pravosuđa i njegova porodica stavljeni su pod dodatnu policijsku zaštitu prošle godine nakon što je procurilo da su ih trgovci drogom namjeravali oteti. No do sada se većina incidenata događala u Antwerpenu, jednoj od najvećih luka u Evropi i glavnom ulazu za kokain iz Latinske Amerike. Niz činova ekstremnog nasilja povezanih s obračunima između narko-bandi u glavnom gradu Belgije upalio je zvona za uzbunu.
Neuobičajenim gestom, nekoliko najviših zvaničnika briselske savezne pravosudne policije, uključujući direktora Erica Jacobsa, odlučili su istupiti početkom mjeseca i, u intervjuu za novine Le Soir, upozorili na "dosad neviđeni nivo nasilja." Već neko vrijeme sigurnosne snage prijestolnice suočene su sa "slučajevima otmica, mučenja, pucanja iz ratnog oružja, bacanja granata, napada molotovljevim koktelima i ubistava", rekli su novinama.
Od 1. januara bilo je najmanje šest nasilnih smrti povezanih s trgovinom drogom u Briselu, uključujući jednu vatrenim oružjem i tri nožem, prema tim novinama. Uz to, bilo je 20 teških ozljeda koje su zahtijevale hospitalizaciju i još 41 lakša. Ukupno je u prvih šest mjeseci ove godine registrirano gotovo 70 napada, od čega je polovina počinjena nožem. Policija također radi na pet slučajeva otmica između suparničkih bandi — koje su u Briselu uglavnom albanske za razliku od marokanske prevlasti u Antwerpenu. I to su samo poznati slučajevi.
Nije novost da je Belgija idealno tranzitno područje za trgovce drogom, podsjeća kriminolog Michaël Dantinne: na samo 30.000 kvadratnih kilometara, s dobrim cestama, imaju drugu najveću evropsku morsku luku u Antwerpenu, treću najveću riječnu luku u Liègeu i četiri granice (Njemačka, Francuska, Luksemburg i Nizozemska).
No Dantinne, profesor kriminologije na Univerzitetu u Liègeu, oprezan je s brojkama i izjavama koje političari daju, poput govora o "narkoterorizmu", što je ekstrem koji smatra pretjeranim u belgijskom slučaju. Treba vidjeti, objašnjava, radi li se doista o porastu nasilja ili njegovoj "vidljivosti".
Stručnjak se poziva na brojne operacije protiv droge provedene u Evropi i Dubaiju, jednoj od tačaka odakle trgovci drogom usmjeravaju trgovinu drogom otkako je 2021. hakirana SkyECC šifrirana mreža za razgovor koju koriste mnoge bande.
Nakon smrti 11-godišnje djevojčice koja je pogođena u srce tokom napada na rezidenciju u Antwerpenu — njezin je ujak poznati narkoboss — u januaru, premijer Alexander De Croo najavio je novi plan. Među ostalim, to uključuje imenovanje nacionalnog povjerenika za borbu protiv droga, stvaranje policije zadužene za sigurnost luke u Antwerpenu, pooštravanje carine s ciljem postizanja "100%" skeniranja sumnjivih kontejnera prije nego što budu pušteni. Kraj godine i strože kazne za potrošače: između 75 i 150 eura za posjedovanje manjih količina kanabisa i do 1000 eura za posjedovanje kokaina.
Čini se da mjere za sada nisu obeshrabrile mafijaše. Belgijske vlasti otkrile su sredinom jula da je u prvih šest mjeseci ove godine u luci Antwerpen zaplijenjeno više od 43 tone kokaina, 2800 kilograma heroina i 161 kilogram MDMA (ecstasy). Samo kod kokaina brojke su već 21% veće od zaplijenjenih u istom razdoblju 2022. i više od svega zaplijenjenog u 2017. (41,16 tona). Dvije sedmice nakon objave polugodišnjeg bilansa carina je izvijestila da je u istoj luci zaplijenjeno još 1879 kilograma kokaina.
Prošle je sedmice nizozemska carina također objavila rekordan ulov u luci Rotterdam: više od osam tona kokaina skriveno u kontejneru banana iz Paname. Ta je zemlja, zajedno s Ekvadorom i Brazilom, glavno polazište kokaina koji stiže u Antwerpen i Rotterdam, uglavnom skriven u nekom od hiljada kontejnera koji se dnevno iskrcaju u tim evropskim lukama.