Nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine ponovo se našao na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine zakazanoj za sutra, nakon što je 23. augusta skinut s dnevnog reda jer su se, uprkos prethodnom dogovoru lidera vladajućih stranaka da bude usvojen, pojavile "određene nesuglasice", kako je rečeno poslije prošle sjednice.

Ali sudeći prema izjavi ministra pravde Bosne i Hercegovine Davora Bunoze, nedoumice očito još nisu otklonjene, javlja Faktor.

On je za agenciju Srna jučer kazao da još nema potvrdu da je usaglašen tekst zakona o sudovima.

- Mi smo pokušavali riješiti neka sporna pitanja i do danas to nismo riješili, ne znam da li će se sutra nešto promijeniti, ali smatram da je ovo kvalitetan zakon koji je usklađen s mišljenjima Venecijanske komisije i nadam se da će što prije biti usvojen na sjednici Vijeća ministara - rekao je jučer Bunoza ponovivši da je usvajanje ovog zakona nastavak puta BiH ka EU.

To sutra, o kojem Bunoza govori, je danas, kada u poslijepodnevnim satima treba biti održan novi sastanak vladajućih stranaka, odnosno "Trojke" (SDP, Naša stranka i NiP), HDZ-a i SNSD-a.

Zakonom o sudovima treba biti formiran viši sud, kao drugostepeni.

No Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i predsjednik RS-a, izjavio je sinoć da nema ništa od osnivanja višeg suda.

- To se zagovara već duže vrijeme kao alternativa, ali to nije alternativa. To se neće desiti. To je novi sud. To nije Zakon o sudu. Nije prošao na Vijeću ministara. Nema dogovora o tome – dodao je Dodik za Federalnu televiziju.

Stoga se postavlja pitanje hoće li biti usvojen zakon o sudovima i u kojem, zapravo, tekstu.

Objašnjenje ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića dato nakon prošle sjednice Vijeća ministara BiH je da zakon još nije usvojen jer su se javile određene nesuglasice zbog nekih vjerskih pitanja, tačnije nošenja hidžaba.

Bunoza je za Srnu rekao da bi se nošenje vjerskih obilježja trebalo rješavati podzakonskim aktima VSTV-a, a kada je u pitanju sjedište višeg suda, da je stav Venecijanske komisije da bude što bliže državnom zatvoru, a to je Istočno Sarajevo.

Ipak, i opozicija, i nevladin sektor, ali i VSTV imali su zapravo "krupnije" primjedbe na predloženi Nacrt zakona o sudovima, prije svega taj što se njime smanjuje krivična nadležnost Suda BiH u smislu da, naprimjer, ako krivično djelo korupcije bude izvršeno samo na teritoriji RS-a, bez obzira na štetu koja nastane za državu Bosnu i Hercegovinu, Sud i Tužilaštvo BiH neće biti nadležni.