Istočna Libija počela je u četvrtak ukopavati hiljade ljudi, mnoge od njih u masovnim grobnicama, koji su poginuli u poplavama koje su opustošile regiju početkom sedmice. Prema prvim brojevima lokalnih vlasti, katastrofa je već ostavila više od 6.000 mrtvih, iako se strahuje da bi konačna brojka mogla biti čak i četiri puta veća, a libijski Crveni polumjesec ovog je četvrtka podigao broj mrtvih na 11.300. Veličina tragedije, koja postaje sve jasnija kako spasilački timovi postupno pročešljavaju najteže pogođena područja, izaziva sve veće ogorčenje u zemlji. Već se čuju pozivi da se otvori istraga o tome što se dogodilo.

“Kada su se dvije brane srušile, voda je udarila u središte grada, gdje je živjelo više od polovine njegovih stanovnika. Srušene su zgrade, umrlo je mnogo ljudi, cijele porodice“, pričaju preživjeli iz libijskog grada Derne.

Predsjednik libijskog predsjedničkog vijeća, Mohamed Al Menfi, izjavio je u četvrtak da je od glavnog državnog tužitelja zatražio da otvori istragu o katastrofi i pozove na odgovornost “one koji su počinili grešku ili nemar ili su se suzdržali od poduzimanja mjera koje su pokrenule rušenje brana." Također je pozvao da se "istrage prošire na sve one koji su opstruirali napore međunarodne pomoći ili njihov dolazak u pogođene gradove", ne iznoseći detalje.

Broj žrtava katastrofe i dalje je nejasan, gradonačelnik Derne, grada koji je najviše pogođen, izjavio je da bi mogao doseći između 18.000 i 20.000. mrtvih, brojka koja se podudara s onom Crvenog polumjeseca, koji uz 11.300 procjenjuje da ih je više od 10.100 nestalih. Središte grada Derna potpuno je devastirano nakon što je oluja Daniel uništila dvije obližnje brane, ispuštajući ogromne količine vode u dolinu iznad grada.

Osim poginulih, vlasti procjenjuju da su hiljade ljudi nestale, a broj raseljenih zbog katastrofe premašuje 30.000, što predstavlja veliki pritisak na spasilačke i timove vrlo ograničenih mogućnosti. Veliki broj mrtvih čija su tijela i dalje razbacana po gradu, mnoga od njih ispod ruševina ili u vodi, te nedostatak vreća za tijela koja se lociraju, također izazivaju zabrinutost. “U četvrtom smo danu i ima mnogo leševa koji još nisu pronađeni, koji su ušli u fazu raspadanja i truhljenja, što predstavlja veliku opasnost od širenja zaraza zrakom ili vodom”, upozoravaju lokalni doktori.

Različiti izvještaji sugeriraju da se tragedija objašnjava političkim nemarom u pravilnom održavanju uništenih brana u Derni, za koje se znalo da su u lošem stanju. Poteškoće s kojima se suočavaju spasioci razotkrivaju posljedice nestabilnosti i haosa u kojima je Libija zaglavljena duže od desetljeća.

Direktor Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas u četvrtak je na konferenciji za novinare u Ženevi ocijenio da su se žrtve poplava mogle izbjeći da je Libija imala funkcionalnu meteorološku službu. Ista agencija saopćila je u utorak da su izdana upozorenja o oluji Daniel do 72 sata prije njenog prolaska te da su libijske vlasti pozvane da poduzmu preventivne mjere.

Osim toga, članak iz prošle godine kružio je društvenim mrežama posljednjih dana, tekst u kojem se zaključuje da je Derna izložena velikom riziku od poplava i da "brane u bazenu doline Derna zahtijevaju redovno održavanje." Bivši član libijskog parlamenta također je objavio dokument koji pokazuje značajne količine novca dodijeljene 2020. za održavanje brana, za poslove koji nisu obavljeni.

Derna je od svog nastanka ukleti grad. Moderni grad izgrađen je u prvoj polovini 20. stoljeća za vrijeme talijanske okupacije. S vilama s pogledom na Sredozemno more i palmama, bila je to idealna lokacija, mjesto za intelektualce, umjetnike i pisce. Bivši diktator Moamer Gadafi nikada nije volio ovaj grad, koji je bio previše slobodan za njega, 1.345 kilometara od kontrole Tripolija.

"Srezao je sredstva grada i zanemario njegove škole, bolnice, ceste, razvoj", tvrde stanovnici. Tamo je bilo mnogo mladih buntovnih studenata, a kako bi izbjegao pobunu, poslao ih je da se bore u Afganistan i Irak. Tamo su se radikalizirali i kada su se vratili kućama, Gadafi je već imao izgovor: ovo je mjesto terorista.

Kad se najveći grad istočne Libije, Benghazi, pobunio protiv diktatora u februaru 2011. godine, Derna ga je slijedila. Teroristi, rekao je Gadafi. Nakon nekoliko godina relativnog zatišja, krajem 2014. u gradu su se pojavili prvi tragovi terora. Grad je postao epicentar takozvane Islamske države čiji su stanovnici ugnjetavani tri godine.

Trpjeli su terror pripadnika takozvanog IS-a, ginuli tokom eksplozija bombi a onda su došli oni koji su tvrdili da su oslobodioci. Među njima je bio maršal Halifa Haftar, koji sada vlada istočnom Libijom. Krajem 2017. Islamska država je otišla, ali su se stanovnici grada oduprli Haftaru. Maršal je pokrenuo ofanzivu u maju 2018. godine, ali je tek u januaru 2019. preuzeo kontrolu nad cijelim gradom. Do tada je Derna već bila razorena.

Danas zemlja ima dvije suparničke vlade, onu međunarodno priznatu, uspostavljenu na zapadu i drugu, na istoku. I unatoč tome što je bogata naftom, godine podjela, paralize, lošeg upravljanja i korupcije ostavile su javne službe i infrastrukturu oronulim i neadekvatnim da izdrže ekstremne pojave poput ove.

Politička podjela zemlje vidi se najbolje u javnom upravljanju krizom, postoji određen stepen saradnje ali nije uspostavljen centralni štab za hitne slučajeve. Svaka vlada i samozvana Libijska nacionalna vojska, koja kontrolira istok zemlje, paralelno objavljuje svoje akcije.

Štab formiran na istoku vodi general Saddam Khalifa, sin komandanta ENL-a, Halife Haftera,  jedan od najmoćnijih ljudi u regiji. U glavnom gradu Tripoliju, koji se nalazi na zapadu, organiziran je još jedan tim, koji vodi premijer Abdelhamid Dabeib, taj je tim proteklih dana najavio slanje sredstava, medicinske opreme i broda sa 700 soba za osobe sa pogođenog područja.