Danska i Švedska saopćile su da žale zbog spaljivanja Kur’ana, ali da ne mogu to spriječiti zbog pravila koja štite slobodu govora. Prošle su sedmice demonstranti u Iraku zapalili švedsku ambasadu u Bagdadu.
Demonstracije grupe pod nazivom "Danski patrioti" u utorak u Copenhagenu uslijedile su nakon spaljivanja Kur’ana koje je grupa organizirala u ponedjeljak prošle sedmice pred iračkom ambasadom. Dva takva incidenta desila su se u Švedskoj tokom proteklog mjeseca.
Iračko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u ponedjeljak vlasti zemalja članica Evropske unije da "brzo preispitaju tzv. slobodu izražavanja i pravo na demonstracije" u svjetlu spaljivanja Kur’ana. Turska je u ponedjeljak saopćila da oštro osuđuje ono što je nazvala "gnusnim napadom" na Kur’an i pozvala Dansku da poduzme neophodne mjere kako bi spriječila taj "zločin iz mržnje" protiv islama.
Danska vlada osudila je paljevine kao "provokativne i sramotne radnje", ali tvrdi kako nema moć da blokira nenasilne demonstrante.
- Ljudi imaju koristi od proširene slobode govora kada demonstriraju. To ne uključuje samo verbalno izražavanje. Ljudi se mogu izraziti na različite načine, kao što je spaljivanje predmeta - kazala je profesorica prava Univerziteta u Copenhagenu Trine Baumbach za Reuters, objašnjavajući danske zakone.
S druge strane, aktivisti "Civil Rights Defenders" u Švedskoj tražili su da se spaljivanje Kur'ana u toj zemlji podvede pod okvir zločina iz mržnje te da se takvi provokativni činovi spriječe, javlja Anadolija.
Aktivisti Anders L Pettersson i John Stauffer napisali su članak za najveći švedski politički list "Dagens Nyheter" s naslovom "Omogućite zakon o zločinima iz mržnje i zaustavite spaljivanje Kur'ana".
U članku je zatraženo da se zakon o zločinima iz mržnje u Švedskoj učinkovito koristi u ovim provokacijama.
"U skladu sa snažnom praksom zakona o zločinima iz mržnje u Švedskoj, osoba koja spaljuje Kur'an treba biti krivično gonjena. Međutim, incidenti spaljivanja Kur'ana ne smatraju se huškanjem protiv etničkih grupa na sudovima u Švedskoj. Najčešći protivargument je da je spaljivanje Kur'ana jednostavno sloboda izražavanja. Ali ovom argumentu nedostaje i pravna i povijesna podrška", pišu aktivisti.
Aktivisti su podsjetili da Švedska ima zakonodavstvo o zločinima iz mržnje u skladu s međunarodnim konvencijama kao što su Konvencija Ujedinjenih naroda (UN) o rasnoj diskriminaciji, kao i Konvencija o građanskim i političkim pravima
"Muslimani su općenito ranjiva manjinska grupa u Švedskoj. Islamofobija danas raste u Švedskoj. I Ombudsman za diskriminaciju i Vijeće za prevenciju kriminaliteta upozoravaju da su zločini iz mržnje i islamofobna diskriminacija u porastu. Unatoč tome, tužitelji razmatraju slučajeve spaljivanja Kur'ana unutar uskog okvira, a ne kao zločin iz mržnje", naglašeno je u tekstu.
Danski političar krajnje desnice Rasmus Paludan nastavio je s provokacijama spaljivanja primjeraka Kur'ana u Malmou, Norkopinu, Jonkopingu i glavnom gradu Štokholmu tokom uskršnjih praznika 2022. godine.
Demonstranti koji su tražili da se Paludan zaustavi kamenovali su policiju paleći gume na cestama. U incidentima su ozlijeđena 104 policajca i 14 demonstranta,a uništeno je i 20 policijskih vozila.
U glavnom gradu Švedske, Stockholmu, 21. siječnja, Paludan je 21. januara spalio Kur'an ispred Ambasade Turkiye u Štokholmu, a sve je izvršeno pod zaštitom policije koji nije dozvoljavala da bilo ko priđe Paludanu.
Salwan Momika, porijeklom Iračanin, spalio je Kur'an pod policijskom zaštitom ispred Štokholmske džamije prvog dana Kurban-bajrama, 8. juna.
Momika je također 20. jula pod policijskom zaštitom gazio Kur'an i iračku zastavu ispred Iračke ambasade u Štokholmu.
