Knjižar, štampar i izdavač Muhamed Bekir Kalajdžić (Mostar, 25. IX 1892 – Sarajevo, 10. IX 1963.) bio je osnivač je i vlasnik Prve muslimanske naklade i štamparije. U rodnom gradu završava mekteb i ruždiju a potom se zapošljava kod tvrtke Ćemalović i Kotlo kao trgovački pomoćnik. Poslije kraćeg vremena napušta manufakturu i prelazi u knjižaru Pachera & Kisića a nedugo zatim u Hrvatsku tiskaru, ostavlja i taj posao i upisuje se u trgovačku školu, odakle biva isključen zbog zauzimanja za prava siromašnog đaka Korenića u ovoj školi.
Naknadno je primljen u treći razred, ali je ubrzo ponovo isključen. Planirao je da se upiše u Šerijatsku sudačku školu, ali tada mu umire otac i ostaje s majkom kod kuće. Tada preuzima tvrtku hadži Bećir i Ahmed Kalajdžić “Trgovina mješovitom robom na veliko i malo u Mostaru”, piše Salko Šarić u “Pregledu stvaralaštva u Mostaru: Prilozi iz kulturne historije”.
U to vrijeme vjerovnici Đure Džamonje, mostarskog političara i člana Bosanskog sabora te urednika Osvita, zbog dugova prodaju njegovu knjižaru i štampariju. Kalajdžić je bez oklijevanja kupuje i već 1. 12. 1911. godine dobija odobrenje za rad Prve muslimanske nakladne knjižare i štamparije (Muhamed Bekir Kalajdžić) a jednu ekspozituru otvara u Trebinju.
Jedna od njegovih najvećih tekovina je svakako časopis Biser, koji pokreće na inicijativu mladog (rano preminulog) pjesnika Mirhaba Šukri Karišikovića koji je tada službovao u Mostaru. Ideju podržava i grupa već afirmisanih muslimanskih književnika: Abdurezak Hivzi Bjelavac, Husein Đogo, Salih Bakamović, Omer A. Balić, Muhamed Behlilović i drugi i već 1. juna 1912. godine izlazi prvi broj Bisera, lista za širenje prosvjete među muslimanima.
Biser izlazi u svoja tri godišta: 1912/13, 1913/14. i 1918. Početkom januara 1913. Kalajdžić odlazi u Tešanj i nagovara Musu Ćazima Ćatića da prihvati mjesto urednika Bisera što ovaj objeručke prihvata. Ćatić Biser preuzima od osmog broja i on postaje najbolji muslimanski list u to vrijeme. Period Ćatićeva boravka u Mostaru u 1913. i 1914. do početka Prvog svjetskog rata bio je najintenzivniji u njegovom književnom, osobito prevodilačkom radu.
U okviru svoje Prve muslimanske nakladne knjižare i štamparije, gotovo paralelno sa Biserom, Kalajdžić sredinom 1913. pokreće i drugu svoju ediciju “Muslimansku biblioteku”, koja je imala gotovo istu koncepciju kao i list. “Muslimanska biblioteka” je izdala oko 70 izdanja domaćih autora ili prijevoda sa orijentalnih jezika. Sam Musa Ćazim Ćatić je preveo 12 knjiga sa turskog i arapskog jezika.
Prvi svjetski rat je prekinuo tu izdavačku djelatnost, a da godine 1918. ne bi morao ići u vojsku, Kalajdžić ponovo pokrenu izdavanje Bisera koji je izlazio tu godinu.
Od 1915. godine pokreće tvrtku “Kalajdžić i Čatrnja”, a kao trgovinu mješovite robe registruje je 29. III 1918. godine.
Prisiljen poratnim prilikama 1920. godine prodaje štampariju, seli u Sarajevo, i pokreće “Muslimansku knjižaru i štampariju” ponovno u Sarajevu tek pred početak Drugog svjetskog rata, ali je registruje tek 30. VIII 1941. godine.
Već 1942. otvara i knjižaru pod nazivom “Kalajdžić i Behmen – papir i pisaći pribor”, koju zatvara 30. XII 1943. godine. Poslije Drugog svjetskog rata, likvidacijom privatnog sektora, Prva muslimanska knjižara i štamparija je definitivno prestala da egzistira.
Svoju kulturnu misiju Kalajdžić nastavlja organizirajući društveno kulturnu akciju za osnivanje “Matice muslimanske”. Uz svoj u potpunosti osmišljen prijedlog on nudi kompletan program rada matice. Nažalost, zbog neodlučnosti muslimanske uleme, ovaj program nikad nije realizovan. Umro je u Sarajevu i pokopan je u haremu na Hambinoj carini.
Bibliografija redovnih i izvanrednih izdanja “Muslimanske biblioteke” objavljena je u knjizi “Bibliografija knjiga i periodičnih izdanja štampanih u Hercegovini 1873-1941” (sastavili Lina Štitić i Hamid Dizdar), Mostar, 1958.
Godine 2002, u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture Preporod – Gradsko društvo Mostar, održan je naučni skup pod nazivom “Život i djelo Muhameda Bekira Kalajdžića”. Zbornik radova sa ovog Naučnog skupa štampan je u Mostaru iste godine.
