Demografska slika Bosne i Hercegovine već dugo je izrazito negativna. Naročito u Republici srpskoj, ali posljednjih godina i u Federaciji BiH.

Na loš trend dodatno je utjecala pandemije tako da godinama nijedan kanton Federacije BiH nije imao pozitivan prirodni priraštaj, odnosno situaciju da je broj novorođene djece u kalendarskoj godini bio veći od broja umrlih.

Ipak, posljednjih mjeseci trendovi se u nekim općinama i kantonima Federacije BiH mijenjaju, a broj novorođene djece počinje premašivati broj umrlih.

U Kantonu Sarajevo, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, čak četiri općine bilježile su 2023. godine pozitivan prirodni priraštaj. Nijedna od njih, zanimljivo je, ne pripada Gradu Sarajevo. Riječ je o općinama Vogošća, Hadžići, Ilidža i Ilijaš.

Pozitivan prirodni priraštaj u prošloj godini imali su još Bužim u Unsko-sanskom kantonu, Živinice i Kladanj u Tuzlanskom kantonu, Doboj Jug i Tešanj u Zeničko-dobojskom kantonu, Novi Travnik u Srednjobosanskom kantonu, Čitluk u Hercegovačko-neretvanskom kantonu te Široki Brijeg i Posušje u Zapadnohercegovačkom kantonu.

Ukupno 13 općina ili gradova imalo je pozitivan prirodni priraštaj 2023. godine.

Nekoliko općina prednjačilo je po svom negativnom priraštaju. Šampion je Općina Bosansko Grahovo u kojoj su umrle 24 osoba, a rodilo se samo jedno dijete i to u decembru 2023. godine. Jedno dijete rodilo se Općini Ravno, ali tokom prošle godine u ovoj općini nije zabilježena nijedna smrt.

U Drvaru, naprimjer, umrlo je četiri puta više osoba nego što ih se rodilo (rođeno 16, umrlo 75). Slično je i u Kreševu (16 rođeno, umrlo 51) te u Varešu (rođeno 32, umrlo 116). U Foči (Federacija BiH) rodilo se osmoro djece, a umrle su 23 osobe, dok je na Palama (Federacija BiH) rođeno troje djece, a umrlo ih je 15. U Dobretićima rođeno je troje djece, a umrlo je osam osoba. Sličan negativni bilans zabilježen je i u Usori (rođeno 26, umrlo 62), Ključu (rođeno 39, umrlo 112), Bosanskom Petrovcu (rođeno 23, umrlo 78) i Sanskom Mostu (rođeno 89, umrlo 273).

Među najlošijim dijelovima Federacije BiH u pogledu nataliteta stoji Kanton Posavina, u kojem je rođeno 3,7 puta manje djece nego što je umrlo stanovnika. U Općini Domaljevac Šamac rođeno je osmoro djece, a umrla su 33 stanovnika, u Orašju je rođeno 64 djece, a umrle su 193 osobe, dok je Odžaku odnos rođenih naprema umrlih bio 46 naprema 206. Ovaj Kanton već dugo doživljava dramatičan demografski pad. Od Popisa stanovništva 2013. godine, dakle za samo jedno desetljeće, broj stanovnika ovog kantona smanjio se prirodnim putem za skoro 9 posto.

Loše je i u Kantonu 10, u kojem je 2023. godine umrlih bilo 2,4 puta više nego rođenih: rodilo se 287 beba, a umrlo je 696 osoba.

Jedini kanton koji je prošlu godinu završio s pozitivnim prirodnim priraštajem bio je Zapadno-hercegovački u kojem se rodilo 826 novih stanovnika, a umrlo je 770 osoba. To je prvi put od 2018. godine da je neki od kantona u Federaciji BiH imao veći broj rođenih od umrlih.

Federacija Bosne i Hercegovine od 2010. do 2023. godine pozitivan prirodni priraštaj imala je samo tri puta – 2010, 2011. i 2012. godine.

U tom periodu – od 2010. do 2023. godine – Bosansko-podrinjski kanton, Kanton 10, Posavski kanton i Hercegovačko-neretvanski kanton nijedne godine nisu imali pozitivan prirodni priraštaj.

Unsko sanski kanton pozitivan prirodni priraštaj imao je: 2010, 2011, 2012. i 2014. godine; Tuzlanski kanton: 2010, 2011, 2012, 2013 i 2014. godine; Srednjobosanski kanton:  2010, 2011. i 2012. godine; Zeničko-dobojski kanton: 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2016, 2017. i 2018. godine; Zapadnohercegovački kanton: 2010, 2011. i 2023. godine; Kanton Sarajevo: 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015, 2016, 2017 i 2018. godine.

U Republici srpskoj pozitivan prirodni priraštaj posljednji put zabilježen je 2001. godine, od kada se broj stanovnika prirodnim putem, bez iseljavanja, smanjio za približno 100.000. U istom dvadesetdvogodišnjem periodu broj stanovnika Federacije BiH prirodnim se putem smanjio za 13.000.