Kamen iz Rosette otkrili su francuski vojnici tijekom Napoleonove ekspedicije u Egiptu. Pronađen je u blizini gradića Rosette (danas Rašid) u delti Nila. Kamen je bio dio veće stele, a sadržavao je isti tekst ispisan na tri različita pisma: hijeroglifskom, demotskom i grčkom. Ova trojezična ploča bila je ključna za dešifriranje hijeroglifa, jer je omogućila usporedbu poznatog grčkog teksta s nepoznatim hijeroglifskim i demotskim tekstovima.
Otkriće kamena
Iako je sadržaj teksta na kamenu relativno nevažan, njegova vrijednost leži u činjenici da je omogućio usporedbu triju pisama. Grčki tekst, koji je bio poznat, poslužio je kao ključ za dešifriranje hijeroglifa. Tekst na kamenu je dekret izdan u Memfisu 196. godine prije nove ere u čast kralja Ptolomeja V. Epifana, koji je bio napisan na tri jezika kako bi bio razumljiv svećenicima, vladarima i narodu.
Jean-François Champollion, briljantni mladi lingvist, posvetio je godine proučavanju kamena iz Rosette. Koristeći svoje znanje koptskog jezika, koji je bio potomak staroegipatskog, Champollion je uspio prepoznati fonetske elemente u hijeroglifima. Njegov proboj došao je 1822. godine kada je shvatio da hijeroglifi nisu samo slikovni simboli već i fonetski znakovi.
Champollion je prvo identificirao imena poznatih vladara, poput Ptolomeja i Kleopatre, jer su ta imena bila napisana fonetski. Korištenjem svog znanja koptskog jezika, prepoznao je zvukove i riječi, što mu je omogućilo da dešifrira ostatak hijeroglifskog teksta. Njegovo otkriće predstavljalo je revolucioniralo razumijevanje drevnog Egipta i postavilo temelje za modernu egiptologiju.
Utjecaj na egiptologiju
Champollionovo otkriće otvorilo je vrata modernoj egiptologiji. Dešifriranje hijeroglifa omogućilo je naučnicima da čitaju i razumiju drevne tekstove, pružajući dragocjene uvide u povijest, religiju i svakodnevni život starih Egipćana. Prije Champollionovog rada hijeroglifi su bili smatrani mističnim simbolima, a njihovo značenje bilo je izgubljeno kroz stoljeća. Champollion je dokazao da hijeroglifi predstavljaju kombinaciju fonetskih i ideografskih znakova, što je omogućilo daljnje proučavanje i razumijevanje drevnog Egipta.
Nakon što su Francuzi bili poraženi u Egiptu 1801. godine, prema uvjetima kapitulacije, svi arheološki nalazi, uključujući Rosetta kamen, morali su biti predani Britancima. Kamen je prevezen u London i postao dio zbirke British Museuma, gdje se nalazi i danas. Ovaj prijenos artefakta bio je dio šireg konteksta kolonijalnih osvajanja i arheoloških istraživanja tog vremena, što je često uključivalo premještanje kulturnih artefakata iz njihovih izvornih zemalja u muzeje evropskih sila.
Kontroverze i zahtjevi za povratak
Rosetta kamen predmet je kontroverzi i zahtjeva za povratak u Egipat. Egipatske vlasti su više puta tražile povratak kamena, tvrdeći da je dio njihove kulturne baštine i da bi trebao biti izložen u Egiptu. British Museum, međutim, tvrdi da je kamen legalno stečen i da je važan dio njihove zbirke. Ova rasprava odražava šire pitanje repatrijacije kulturnih artefakata i etičkih implikacija kolonijalne prošlosti.
Kamen iz Rosette ostaje simbol ljudske upornosti i znatiželje. Njegovo otkriće i dešifriranje hijeroglifa predstavljaju jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti arheologije. Champollionov rad na dešifriranju hijeroglifa otvorio je vrata novim saznanjima o drevnom Egiptu omogućujući nam da bolje razumijemo jednu od najfascinantnijih civilizacija u povijesti.
