Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na jučerašnjoj hitnoj sjednici donijela je zaključak kojim se predlaže Zastupničkom domu Parlamenta FBiH da na dnevni red sjednice ne uvrštava Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o doprinosima i Prijedlog zakona i dopuni Zakona o porezu na dohodak, čiji su predlagači zastupnici Admir Čavalić (SBiH) i Irfan Durić (NES). Kako je navedeno u zaključku, Vlada FBiH će u najkraćem roku uputiti u parlamentarnu proceduru set fiskalnih zakona, koji se tiču rasterećenja privrede.

Čavalić, kao jedan od predlagača, pojasnio je da se ustvari radi o političkoj poniznosti stranaka “Trojke” spram HDZ-a BiH koji je od početka protiv ova dva prijedloga. Naglasio je da su “ova rješenja podržali predstavnici poslodavaca, sindikata, a naravno, protiv su očekivano pojedini sindikati koji samo brane prava onih u javnom sektoru”.

“U januaru ove godine smo uputili u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o doprinosima i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak. Riječ je prijedlozima kojim bi se omogućilo dizanje neto plate do 400 KM uz plaćanje 11 posto za PIO, ali samo dok se ne usvoje reformske izmjene ova dva zakona (poput spuštanja zbirne stope doprinosa na 31,5, 30 ili čak 25 posto). Zbog toga su se u javnosti okarakterisali kao 'temporalni zakoni'”, podvlači Čavalić.

Kako je istakao, nekoliko je bitnih stvari koje su nastojali postići ovim izmjenama.

“Prije svega ubrzati donošenje reformskih zakona. Stvoriti pritisak na Vladu (gospodina Novalića, sada Nikšića). Omogućiti 400 KM veću platu radnicima jer očekujemo usporavanje ekonomske aktivnosti i značajniji trend odlaska radnika. Smanjiti isplate 'u kovertama', te 'upecati' poslodavce da dočekaju reformske izmjene sa višim platama za radnike. Prvo smo djelimično i postigli. Drugo je cilj kojeg priželjkuju svi. Ovo zadnje je možda najvažnije. Poslodavac bi tokom ove godine imao inicijativu da podigne platu radniku - npr. sa 1.000 KM na 1.400 KM neto (uz uplate PIO, bez zdravstva i osiguranja od nezaposlenosti jer je benefit za radnika isti). Zašto bi to uradio? Koja je garancija? Garancija tržišta i principa bihevioralne ekonomije - jednostavni pritisak jer ko god prati stanje u privatnom sektoru, zna da smo došli do tačke kada se plata može podići samo na dva načina - kroz rast produktivnosti ili smanjivanjem tereta nameta. Sa 1.400 KM radnik bi dočekao reformske zakone početkom naredne godine kada bi spustili zbirnu stopu doprinosa na oko 30 posto. Na taj način bi se postiglo nešto približno 'neutralnom fiskalnom efektu' iz ove vremenske pozicije. Također, Vlada FBiH ne bi morala ići u populističke avanture tipa dizanja poreza na dohodak na 13 posto (progresivno u zemlji gdje je prosječna plata oko 600 eura). Ovo nije politički populizam, već konkretna stvar / pritisak”, obrazložio je.

Napominje da su ovo predložili dok su bili dio “Osmorke” te da su svi politički subjekti osim HDZ-a su podržali navedeno na brojnim sjednicama tadašnje većine.

“Sada nismo dio 'Osmorke', ali ostajemo pri navedenom. Ništa se nije promijenilo iz naše pozicije, niti iz pozicije ovih zakonskih rješenja izuzev što smo dodali i amandmane na sjednici kako bismo ih učinili aktuelnijim. Međutim, neki politički subjekti koji su bili za ta rješenja u januaru, sada glasaju protiv. Ne zbog toga što rješenja nisu dobra, već zbog toga što sebe moraju ubijediti da je tako jer je HDZ protiv navedenih. Iskreno, ne vidim potrebu za navedenim. Nisam tako politički odgojen, niti razumijem koncept političke poniznosti. Neka HDZ koji ispada principijelan (u protivljenju) navede zašto je protiv toga, a ostali iz većine nemaju potrebu reagovati ako su već prije par mjeseci to podržavali. Na kraju, objašnjenje Vlade FBiH je veoma skromno: 'S obzirom na to da će Vlada FBiH, u najkraćem roku, uputiti u parlamentarnu proceduru set fiskalnih zakona, koji se tiču rasterećenja privrede.' Kada tačno? Da li u ovoj godini? Ako ne, onda rješenja počinju djelovati 2025. Koji set fiskalnih zakona? Onaj koji ima 'neutralan fiskalni efekat'? Ili onaj koji opterećuje ugovore o djelu i freelancere? Onaj sa 31,5 posto, 30 ili 27 posto doprinosa? Je l' možemo dobiti uvid kao javnost i parlamentarci barem mjesec dana ranije?”, upitao je Admir Čavalić.

Na samom kraju napomenuo je da “politički navijači, spavači, galamdžije, oni koji ne razumiju materiju ga ne zanimaju”.

“Budu i prođu. Naše je da radimo. Još jednom pozivam Vladu FBiH da pristupi ozbiljno i ponudi nam rješenja ili barem do tada prihvati postojeća. Ako budu dobra, podržavamo, ako su loša, kritikujemo. Ali kako god, valja nešto mijenjati jer ekonomija ne trpi javašluk”, poručio je Čavalić.