Pandemija virusa korona stavila je svjetsku ekonomiju na velike muke. Prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, u 2020. godini svjetska ekonomija past će za 4,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ekonomija Bosne i Hercegovine zabilježit će u 2020. godini najdublju recesiju kao posljedicu krize, a prognoza od 5,2 posto realnog pada BDP-a u tekućoj godini ostaje nepromijenjena. Nakon rekordnog pada BDP-a u drugom kvartalu od 9,2 posto i očekivanog slabog oporavka domaće ekonomije u trećem kvartalu, nešto je bolja situacija u posljednjem kvartalu ove godine, prije svega zato što nismo imali nova ograničavanja, pa tako biznis nije trpio u mjeri u kojoj je to bilo u aprilu i maju ove godine.

Ekonomski pad, otpuštanje radnika, pad životnog standarda i brojne druge nedaće vjerni su pratioci velikih ekonomskih kriza, s tim što danas ne govorimo samo o ekonomskoj krizi nego i o zdravstvenoj krizi, koja za posljedicu ima ekonomsku krizu. Bez obzira na izvor, sve ekonomske krize rezultiraju i nečim dobrim. Većina ekonomista poput mantre ponavlja izreku “kriza je šansa”, još to nerijetko začine izjavom iz domena “jeste li znali” da u kineskom jeziku ne postoji riječ problem, nego riječ koju mi prevodimo kao problem u kineskom jeziku zapravo znači izazov.

Pa, u nekim slučajevima ove izjave pogađaju direktno u metu. Primjera radi, “Velika depresija” u Sjedinjenim Američkim Državama početkom 20. stoljeća na površinu je izbacila kompanije koje su u krizi i nakon krize postale velike i moćne, a do tada neke nisu ni postojale, a neke, iako su postojale, nisu bile značajne ni u kom pogledu. Primjera radi, američka kompanija “General Electric” postala je bitan faktor u poslovnom svijetu tek poslije “Velike depresije”, od tada do danas izrasla je u ogromnu multinacionalnu kompaniju. Promjene koje je donijela “Velika depresija” na najbolji način iskoristili su braća Disney, osnovavši kompaniju koja je kroz 100 godina postojanja postala sinonim za produkciju zabavnog sadržaja. Velika recesija 2008. godine donijela nam je kompanije koje su nas uvele u digitalno doba i etablirale takozvanu “gig ekonomiju”, u slobodnom prijevodu postalo je normalno zapošljavati nezavisne radnike na kratkotrajne ugovore. Takve su kompanije“Airbnb“, “Credit Karma”, “Uber”, “Slack”, “Venmo” i “Square”.

PROFITIRATI U KRIZI

Ni korona kriza nije izuzetak. I u ovako haotičnom društvenom i ekonomskom stanju neki su dobro profitirali. Logično, proizvođači lijekova i vakcina zadovoljno mogu trljati ruke jer će se njihovi džepovi napuniti. Ipak, treba imati na umu da su to kompanije koje znatan dio prihoda ulažu u istraživanje i razvoj, u nauku, i za očekivati je da im se to jednog dana isplati.

No, kompanija koja je najviše profitirala ove godine zbog pandemije jeste “Amazon”, internetska platforma za kupoprodaju, što je bilo i za očekivati imajući u vidu da su se zbog ograničenja u kretanju ljudi i radu prodavnica kupci okrenuli internet-kupovini. Iako je i prije pandemije “Amazon” svog vlasnika smjestio na 

prvo mjesto liste najbogatijih ljudi, povećan promet “Amazona” učvrstio je Jeffa Bezosa na poziciji najbogatijeg čovjeka na planeti.

Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak od svjetskih tokova koji podrazumijevaju sve veći udio internet-trgovine. Posljednjih nekoliko mjeseci primjetan je trend rasta prodaje putem interneta, istina, u Bosni i Hercegovini još nema internet-platforme za prodaju koja bi mogla zadovoljiti i kupce i prodavce po kvalitetu i obimu trgovine, ali sigurno će neko iz ove krize izroniti i napraviti veliki posao. Također, i u Bosni i Hercegovini pojavili su se i neki novi poslovi. Zbog ograničenja u radu ugostiteljskih objekata, ali i ograničenog kretanja ljudi, online naručivanje hrane doživljava pravu ekspanziju. U 2020. godinu ušli smo samo s jednom kompanijom koja je posjedovala online platformu za naručivanje hrane iz restorana i njenu dostavu, dok na kraju 2020. godine samo u Sarajevu posluju već tri takve firme. Zajedničko za sve njih jeste način na koji upošljavaju dostavljače. Naime, to je klasični primjer “gig ekonomije”, zapošljavanje tako da svako može biti dostavljač, samo je bitno da ima slobodnog vremena te da sam, na osnovu vlastitih mogućnosti, odabere hoće li za dostavu koristiti svoj auto, bicikl ili će na mjesto dostave ići pješice. Dakle, potpuno fleksibilan način rada.

EKONOMSKI PATRIOTIZAM

Tokom pandemije u odličnoj situaciji našle su se i softverske kompanije, kreatori IT rješenja i aplikacija. Naravno, oni su i ranije bili u dobroj situaciji, međutim, njihova rješenja sve više dobijaju na značaju zbog sve izraženije potrebe za digitalizacijom poslovnih procesa, ali i javne administracije. Jedan od onih koji su najviše profitirali, mada o tome na početku 2020. godine nije mogao ni sanjati, jeste Eric Yuan, osnivač “Zooma”, platforme za videokomunikaciju koja je postala svjetski hit tokom korona krize. Yuan je zaradio bogatstvo na aplikaciji koja je do pojave virusa korona bila gotovo potpuno nepoznata.

Najveći doprinos korona krize ekonomiji kako Bosne i Hercegovine, tako i brojnih drugih država svijeta jeste buđenje ekonomskog patriotizma. Mnoge kompanije nastoje kao dobavljače uključivati druge domaće kompanije, nekada zbog želje da podrže domaću privredu, odnosno lokalne kompanije, a neke iz praktičnih razloga. Naime, česti su slučajevi zastoja robe na granicama, velikih kašnjenja isporuka, pa je bolje osloniti se na lokalne dobavljače, barem će roba biti isporučena na vrijeme.

Promjene koje je donio korona virus definitivno znače kraj za neke zastarjele poslovne procese i zastarjele kompanije, ali ujedno i priliku za stvaranje novih poslovnih procesa i kompanija. Neke od tih kompanija tek će u godinama koje dolaze iskoristiti svoj puni potencijal. Već smo odavno ušli u digitalnu eru, pandemija virusa korona samo je potvrdila da je budućnost digitalna. Što prije prihvatimo tu realnost, bit će lakše.