Dogodilo se to tokom govora na događaju izborne kampanje Alternative za Njemačku (AfD) 29. maja 2021. u Merseburgu, u saveznoj državi Saskoj-Anhalt. Björn Höcke, vođa najradikalnijeg krila unutar stranke, završio je svoj govor ovako: “Sve za našu domovinu, sve za Sasku-Anhalt, sve za Njemačku.” Alarmi su se odmah uključili. Posljednja fraza dobro je poznati moto Sturmabteilunga, SA, paravojne formacije nacističkog režima. Poznat i zabranjeni, kao što su u  Njemačkoj zabranjeni svi slogani, objekti, pjesme i slike koje se odnose na nesretnu eru nacionalsocijalizma.

Regionalni sud u Halleu (Saska-Anhalt) potvrdio je optužnicu pa će Höcke sjesti na optuženičku klupu kako bi se pokušao braniti i vjerojatno negirati da je bio svjestan korištenja simbola. Proces prijeti da postane dio predizborne kampanje izbora koji su ključni za političku budućnost zemlje. Slijedeće godine su izbori za parlament Tiringije, istočne njemačke pokrajine u kojoj Höcke predvodi krajnje desničarsku formaciju. Ankete pokazuju da će AfD biti stranka s najviše glasova, s više od 30 posto glasova.

Iako se Höcke, 51, ne viđa u javnosti toliko kako su prisutni potpredjednici AfD-a Tino Chrupalla i Alice Weidel, njegov utjecaj na stranku je veliki. Predvodi najekstremnije, ksenofobno i ultranacionalističko krilo, a tokom godina uspio je nametnuti svoju ideologiju i izbaciti najumjerenije članove sve radikaliziranije stranke.

Moto SA je, kao i moto SS-a, "Moja čast je lojalnost", jedna od najodvratnijih fraza koje se danas mogu izgovoriti u Njemačkoj, gdje su zakonski na istoj razini kao simboli poput kukastog križa ili hitlerovski pozdrav. Najmanje jedan od nacističkih vođa pogubljenih nakon suđenja u Nürnbergu – Wilhelm Keitel, bivši zapovjednik vojske – to je kazao kao svoju posljednju riječ.

Ključ je namjera. Krivična odgovornost ovisi o tome zna li osoba koja izgovori rečenicu da koristi nacističku simboliku. Sudovi su posljednjih godina različito tumačili. Na suđenju mladom neonacisti 2006. sudije su zaključili da je slogan “općepoznat” i osudili ga. U drugim slučajevima prihvatili su ispriku da je riječ o neznanju. Höcke tvrdi da nije mislio na SA ili nacizam kada je time završio svoj skup.

Sud će vjerojatno uzeti u obzir da je Höcke prije ulaska u politiku bio profesor historije. Neće zanemariti ni da ovo nije prvi put da njegova stranka koristi “Sve za Njemačku” s namjerom koja je u najmanju ruku sumnjiva. Ulrich Oehme, njegov kolega iz Saske, dao je štampati plakate sa sloganom tokom kampanje za savezne izbore 2017. godine. Nakon pritužbi i medijskog skandala, povukao ih je. Policija je prije nekoliko dana zaplijenila plakate s istim sloganom i akronimom AfD-a u Passauu, u Bavarskoj, koja održava regionalne izbore 8. oktobra. Regionalno vodstvo stranke tvrdi da ne znaju odakle su došli, te da možda su bili ideja lokalnog kandidata.

Höcke je godinama upleten u kontroverze zbog svojih ksenofobnih izjava kojima poziva na reviziju njemačke politike historijskog sjećanja. On obično u milimetar izračuna šta i kako govori do granice zakonitosti, a da je ne prelazi. “Multikulturalnost znači multikriminalnost” bio je jedan od njegovih slogana u prethodnoj izbornoj kampanji u Tiringiji. Prethodno je izazvao intenzivnu raspravu u cijeloj zemlji nazvavši spomenik kojim se odaje počast žrtvama holokausta u središtu Berlina "spomenik srama". Tada je bio prilično marginalan glas u stranci i vodila se interna rasprava treba li ga smijeniti; sada je postavljen u središte moći.

Rast AfD-a potaknut je krizom vladine koalicije, lošim ekonomskim izgledima zemlje, stalnom inflacijom i neizvjesnostima ekološke tranzicije. Ankete stavljaju krajnju desničarsku stranku na drugo mjesto ako bi se savezni izbori održavali danas, sa 22% glasova. Stranka ubrzano raste, već ima svoje predstavnike u gradskim vijećima.

Iako ne bi mogao formirati vladu, pobjeda Höckea u Tiringiji poslala bi zabrinjavajući signal, ojačavši najradikalnije pozicije u stranci koju njemačke obavještajne službe sumnjiče za ekstremizam. U Tiringiji su regionalne tajne službe već klasificirale stranku kao “desničarsku ekstremističku” i kao takvu je nadziru. Sam Höcke se u njemačkoj štampi redovno naziva "fašistom". Bez straha od zakona. Sud je 2019. presudio da ga se tako može definirati jer on to i jeste.