Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Jamsina Biščević Tokić (SDA) izrazila je podršku zahtjevu koji je danas potpredsjednik FBiH Refik Lendo uputio Predstavničkom domu FBiH da hitno pokrene proceduru usvajanja amandmana na Ustav FBiH kojim bi se na sistemski način, bez diskriminacije političkih predstavnika bilo kojeg naroda, u budućnosti mogla imenovati Vlada FBiH.

Nažalost, Predstavnički dom FBiH u tom pravcu do danas nije preduzeo ništa, iako je odlukom visokog predstavnika od 27.4.2023. godine eksplicitno propisano da Parlament FBiH ima obavezu maksimalno se potruditi da pokrene postupak donošenja amandmana na Ustav Federacije BiH koji bi omogućio da Vlada Federacije BiH bude izabrana.

Suprotno tome, navodi Biščević Tokić, Predstavnički dom FBiH kojim predsjedava Mladen Bošković (HDZ) i Ustavna komisija Predstavničkog doma kojom takođe predsjedava Bošković, uložili su maksimalne napore da se ne pokrene postupak donošenja amandamana na Ustav FBiH.

“Iako je Predstavnički dom FBiH na 5. vanrednoj sjednici od 6.4.2023. godine usvojio zaključak kojim je zadužio Ustavnu komisiju da u skladu s propisanom nadležnošću u roku od 15 dana razmotri postojeći ustavni sistem i inicira usklađivanje i/ili izmjenu i dopunu ustavnih odredbi za izbor Vlade Federacije BiH, Ustavna komisija pod dirigentskom palicom Mladena Boškovića je svjesno igrnorisala, pa čak i opstriuirala realizaciju ovog zaključka. Ne samo da Ustavna komisija nije postupila u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma, nego je Bošković optužio Predstavnički dom da je usvojio neustavan zaključak”, kaže Biščević Tokić.

Prema njenim riječima, svjesno pogrešno interpretirajući odredbe Poslovnika Predstavničkog doma FBiH Mladen Bošković je ustvrdio da Poslovnik Ustavnoj komisiji ne daje mogućnost da predlaže usklađivanje odnosno izmjene i dopune Ustava FBiH na način kako je to svojim zaključkom od 6.4.2023. godine odredio Predstavnički dom FBiH.

Nije jasno da li je Bošković kao predsjednik Ustavne komisije, svjestan da je njegova tvrdnja u očitoj suprotnosti sa odredbama Poslovnika, ali je potpuno jasno da njegova tvrdnja predstavlja ozbiljnu optužbu na račun Predstavničkog doma FBiH i aktuelne parlamentarne većine. Iznesenom tvrdnjom, tvrdi Biščević Tokić, Bošković javnosti otvoreno poručuje da Predstavnički dom FBiH donosi zaključke koji su suprotni Ustavu FBiH, odnosno kojima se krši Poslovnik Predstavničkog doma.

Međutim, iznesena tvrdnja Boškovića nema utemeljenje u Poslovniku Predstavničkog doma koji u članu 57. jasno i precizno propisuje da Ustavna komisija ima nadležnost da razmatra pitanja od značaja za daljnji razvoj i izgradnju ustavnog sistema i da u tom smislu posebno „inicira usklađivanje ustavnih odredaba sa promjenama u društvenim odnosima“. Ovu poslovničku odredbu Bošković svjesno iskrivljuje, tvrdeći da Ustavna komisija nema mogućnost da predlaže usklađivanje Ustava FBiH, iako je zaključkom Predstavničkog doma Ustavna komisija obavezana da inicira izmjene Ustava FBiH. Međutim, takva inicijativa nikada nije dostavljena u parlamentarnu proceduru.

“Kao predsjednik Ustavne komisije Bošković bi morao znati da prijedlog i inicjativa nisu identični pravni instituti, a ukoliko je u razumijevanju pravnih pojmova imao bilo kakvih dilema, imao je mogućnost, shodno praksi koju je sam uspostavio, obratiti se za pravnu pomoć i pojašnjenje Belminu Zukanu, predsjednika Zakonodavno-pravne komisije. Iako to u drugim pitanjima redovno čini, pronalazeći u Zukanu pravnu sigurnost, Bošković se u konkrentom slučaju odlučuje na sabotažu rada Ustavne komisije.S obzirom da je Ustavna komisija usvojenim zaključkom Predstavničkog doma zadužena da inicira izmjene i dopune Ustava FBiH, a ne da sačini i dostavi prijedlog izmjena i dopuna Ustava FBiH, a da Ustavna komisija takvu inicijativu nikada nije sačinila i uputila u proceduru, očito je da se radi o namjeri opstrukcije implementacije odluke visokog predstavnika.Da li su ove opstrukcije rezultat preopterećenosti Boškovića, koji istovremeno vrši funkciju predsjedavajućeg Predstavničkog doma i predsjednika Ustavne komisije ili su rezultat politike HDZ-a, koji je preuzeo potpunu kontrolu nad radom oba doma Parlamenta FBiH, nije jasno”, kaže Biščević Tokić.

Ona ističe da je potpuno jasno da je krajnje vrijeme da visoki predstavnik postavi pitanje odgovornosti za nepoštivanje odluke koju je donio 27.4.2023. godine, ali i za kršenje odredbi Ustava FBiH kojima se propisuje distribucija ključnih funkcija u FBiH i precizno određuje da funkciju predsjedavajućeg Predstavničkog doma i funkciju predsjedavajućeg Doma naroda ne mogu istovremeno vršiti osobe koje dolaze iz reda istog konstitutivnog naroda.

“Iako u konkretnom slučaju osobe koje pripadaju istom konstituivnom narodu, a istovremeno su i članovi HDZ BiH, vrše funkciju predsjedavajućeg oba doma Parlamenta FBiH, visoki predstavnik, za sad, nije našao za shodno da reaguje. Ipak, nikad nije kasno pozvati visokog predstavniku da koristi svoja ovlaštenja i osigura ustavnost u FBiH, koja podazumijeva osiguranje jednakih prava i za bošnjački naroda u FBiH. Visoki predstanik svojim ne/postupanjem ne bi trebao sudjelovati u pretvaranju FBiH u entitet u kojem su politička prava rezervisana samo za hrvatski narod”, zaključila je Biščević Tokić.