U bogatoj historiji bošnjačkog naroda postojali su mnogi listovi i časopisi koji su nastojali informirati i obrazovati Bošnjake u prijelomnim historijskim trenucima. Od Bosanskog vjesnika, Bošnjaka, Vremena, Zemana, Preporoda, pa sve do novih listova i časopisa pokrenutih neposredno prije, za vrijeme i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, Bošnjaci su uvijek imali kvalitetne medije, usmjerene prema intelektualnoj, ali i široj čitalačkoj publici. Činjenica jeste da od vremena kada u novinarske vode stupa mladi Mehmed Šakir Kurtćehajić, za kojeg se kaže da je jedan od prvih bošnjačkih novinara, listovi i časopisi doživljavaju određenu promjenu, koju uvjetuje aktuelno vrijeme i tržišna potražnja.  

U historiji bošnjačkog novinarstva posebno mjesto zauzimaju Islamske informativne novine Preporod nastale prije pedeset godina, u periodu kada Bošnjaci vode borbu za priznavanjem vlastitog nacionalnog identiteta. Preporod jeste ujedno i jedini medij Bošnjaka koji se može pohvaliti kontinuiranom pedesetogodišnjom tradicijom. Prvi broj Preporoda objavljen je 15. septembra 1970. godine, na ukupno dvanaest strana.

Osnivač i prvi glavni urednik ovog lista bio je Husein ef. Đozo, koji u osvrtu na viziju i buduću misiju Preporoda piše: “Poštovani čitaoče, Ovaj list je za tebe pravljen, on će biti tvoje ogledalo i tvoj svjetionik koji će ti pokazivati put nade i ljudske dobrote, koji će pokušati da ti pomogne u časovima klonuća, da te ohrabri u trenucima nemoći, da bude sa tobom i uz tebe kao tvoj bliski drug, tvoj prijatelj, tvoj roditelj. A da bi bio sve to i još mnogo, mnogo više, potrebno je i tvoje učešće u njemu, svaki tvoj predlog i tvoja sugestija biće nam od osobite koristi, jer naša je namjera da tebi ugodimo, da ga ti prihvatiš, jer ti si njegov sudija i njegov kreator. Napadaj nas, kudi nas, hvali nas, samo budi iskren i otvoren, kao što je iskrena i otvorena islamska misao, a mi smo tu da pokušamo ostvariti ono što ti zahtijevaš, što je tebi potrebno, da bi nam svima zajedno život postao humaniji, djelatnost kreativnija, smisao svrsishodniji. Pitaj nas sve što te interesuje, mi ćemo pokušati da ti odgovorimo! Predlaži nam sve što misliš da je zanimljivo i vrijedno, a mi ćemo se svojski potruditi da tvoje prijedloge usvojimo i realizujemo! Pročitaj list i podaj braći i sestrama da ga i one pročitaju! Preporod je list za sve vas, za vašu porodicu, za vaše dijete, za stare, za mlade – Preporod ne poznaje granice!”

Kroz prethodni period Preporod su uređivali i s njim sarađivali najveći bošnjački intelektualci, koji su u velikoj mjeri doprinijeli da ovaj list i u najtežim trenucima ostane prepoznat po kvalitetnom sadržaju. Kada bismo pokušali nabrojati sve one koji su u prethodnih pedeset godina činili Preporod, trebalo bi nam najmanje nekoliko stranica. Ipak, činjenica da je u jednom period saradnik Preporoda bio i prvi predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović dovoljno govori o tome koliko je ovaj list bio prepoznat kao dio kulturnog identiteta muslimana Bošnjaka.  

Osim u trenutku profiliranja nacionalnog identiteta muslimana u Jugoslaviji, Preporod je bio tu i u vremenu referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine, kao i za period Agresije. Posebno je potrebno istaći da je list Preporod u prethodnom periodu uspio da izgradi povjerenje s mnogobrojnom bošnjačkom dijasporom koja je u svojim džematima, centrima i udruženjima uvijek radosno očekivala pristizanje “glasa iz Bosne o Bosni” što je za njih Preporod uvijek bio i ostao, uprkos novim digitalnim medijima koji su u posljednjih petnaestak godina doživjeli veliku ekspanziju u svijetu.  

Trenutna glavna urednica Preporoda Senada Tahirović ističe da je ovaj značajni jubilej Preporoda počeo s obilježavanjem još prošle godine, uprkos svim nepovoljnim okolnostima uzrokovanih pandemijom virusa korona. “S obzirom na to da se 2020. godine navršilo 50 godina od izlaska prvog broja Preporoda, prošle godine smo počeli obilježavati ovaj jubilej. Svečanu akademiju smo odlagali zbog pandemije, koja je donijela nedaće i izazove svima nama, nadajući se boljim okolnostima, ali ove godine ćemo je upriličiti na dan kada su 1970. godine naše novine registrirane kod nadležnih državnih organa. Svečanom akademijom ćemo se pokušati prisjetiti svih lijepih djela Preporoda te zaslužnim pojedincima i institucijama zahvaliti javnim priznanjima na doprinosu da Preporod bude relevantan medij i pronositelj univerzalnih etičkih vrijednosti u različitim periodima”, ističe Tahirović.  

Kako kaže, Preporod već pola stoljeća promovira univerzalne vrijednosti zasnovane na učenju islama, što ga svakako čini drugačijim u odnosu na ostale medije u Bosni i Hercegovini. Ono što smatra uspjehom ovog lista u kontekstu dosadašnjeg rada jeste ostvarena komunikacija s brojnim čitateljima Preporoda širom domovine, u domovinskim zemljama i među bošnjačkom dijasporom.  

“Preporod ima reputaciju jednog od značajnijih printanih medija u BiH, a s provjerenim informacijama, člancima i analizama već pola stoljeća promovira univerzalne vrijednosti zasnovane na učenju islama. Cilj Preporoda je snažiti duhovne, kulturne i obrazovne temelje života te promicati dobro u javnom i medijskom prostoru – u prvom redu donositi onaj sadržaj koji ljudima može pomoći u borbi za svijet bolji od onog jučer. Svi to trebamo. U tom smislu, privilegija je moći kazati da Preporod, sad već više od pola stoljeća, ima otvorenu komunikaciju sa svojim čitateljima, tačnije, oni su naš neodvojivi dio, i da zajedno s njima nastojimo čuvati principe za koje se zalažemo. Od prvog broja do danas, u Preporodu se čitaoci educiraju o islamu, i to člancima najeminentnijih domaćih i svjetskih alima, oslobođenih od ideoloških i populističkih tendencija. Kada se govori o vjerskoj dimenziji Preporoda, to je najznačajnije izdanje na bosanskom jeziku koje promovira srednji put islama člancima prilagođenim široj čitalačkoj publici i jedini medij čiji je moto kur'anski ajet koji nas, zapravo, i podsjeća na svevremensku misiju svakog muslimana – kontinuiranim progresom učiniti boljim pojedinca i društvo shodno zahtjevima vremena”, govori glavna urednica Preporoda.  

Uprkos novim medijskim trendovima u svijetu, Preporod uspijeva zadržati svoj način rada, koji osim informiranja ima za cilj njegovanje kulture sjećanja kod Bošnjaka i analiziranje stanja u muslimanskom svijetu, što ga čini jedinstvenim medijima na ovim prostorima. Zanimljivo je istaći da je u pedesetogodišnjoj tradiciji Preporoda prva urednica upravo Senada Tahirović, koja navodi da je uvjerena da bi utemeljivači ovog medija bili sretni što je došao trenutak da ovaj list vodi i jedna muslimanka.  

“Bez obzira na nove medije, trendove i dominaciju audiovizualnog sadržaja, uvijek će postojati ljubitelji knjige i medijske pisane riječi čiji se kvalitet u Preporodu ne dovodi u pitanje. Preporod, osim informativne, ima i dokumentarističku vrijednost zajedničkog pamćenja o najvažnijim pitanjima muslimanskog identiteta i mišljenja u Evropi – i zato je, između ostalog, jedinstven medij. Preporod ima korijene, principe i viziju, uz sve izazove ostajemo vjerni misiji čuvanja vrijednosti i učenja islama na kojima on počiva i za koje se zalažemo. Uvjerena sam da bi naši utemeljivači bili sretni zbog te činjenice. Također sam uvjerena da ne bi bili zadovoljni vidjeti kako njihova vizija o zajedništvu muškaraca i žena u misiji Islamske zajednice, nažalost, još nije doživjela punu realizaciju”, konstatirala je na kraju razgovora za Stav glavna urednica lista Preporod.