Tokom prošlosedmičnog sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, predsjednik Biden primio je informacije od Jakea Sullivana, svog savjetnika za nacionalnu sigurnost, o rastućem sukobu na Bliskom Istoku. Napadi Izraela na Gazu, rat u Ukrajini koji klizi prema zastoju i krhki odnosi s Kinom neka su od najvažnijih pitanja s kojima se Biden suočava manje od godinu dana prije izbora 2024.  Kako ga vanjski problemi stižu jedan za drugim, Bidenu je sve teže uvjeriti birače da će imati snage fokusirati se na unutrašnja pitanja, koja američke građane najviše zanimaju.

Tokom sastanaka u Californiji, Amerika je nastojala pokazati predanost zemljama u regiji Azija-Pacifik. Dva aktuelna rata nametnula su se kao teme u bilateralnim razgovorima Bidena s Xi Jinpingom, a svjetski lideri koji su se okupili na sastanku Azijsko-pacifičkog ekonomskog partnerstva iznijeli su privatne i javne zabrinutosti u vezi s konfliktima.

Biden, bivši predsjednik Senatskog odbora za vanjske poslove koji je učinio obranu demokratije temeljnom tačkom svog predsjedničkog mandata, nastoji se predstaviti kao sposoban vrhovni zapovjednik koji svojim velikim iskustvom u vanjskoj politici pokušava stabilizirati nemirni svijet. Ljudi koji ga poznaju kažu da uživa u ulozi državnika na svjetskoj pozornici.

Međutim, birači uglavnom kažu da im je najviše stalo do unutrašnjih pitanja, posebno ekonomskih. Bidenova odluka da uključi američki novac, oružje i ugled u ratove na Bliskom Istoku i u Ukrajini mogla bi ga koštati na izborima. Prema anketi CNN-a objavljenoj ovog mjeseca, samo 36% birača smatra da je Biden "efikasan svjetski lider".

Demokratski anketar Ben Tulchin rekao je da vanjska politika "obično nije glavno pitanje" za birače, ali da administracija ima priliku koristiti napore Bidena kako bi ih stavila u kontrast s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, njegovim glavnim suparnikom na predstojećim izborima. "To je dobra slika, s jedne strane Trump na optuženičkoj klupi, a s druge Biden na svjetskoj pozornici", rekao je Tulchin.

Biden nastoji jasno staviti do znanja biračima da se događaji koji se odvijaju hiljadama milja daleko odnose na njih. Svaki znak slabljenja podrške Ukrajini mogao bi potaknuti Rusiju da se agresivnije ponaša prema drugim zemljama u Evropi, što bi onda potaknulo vojno sudjelovanje SAD-a. Širi sukob na Bliskom Istoku također bi mogao uvući SAD u regionalni rat. Povećane tenzije s Kinom mogle bi potaknuti dublju trgovinsku borbu koja bi pogodila američke džepove. Posljedice za SAD i njene saveznike bile bi još veće ako bi došlo do direktnog vojnog sukoba s Pekingom oko Tajvana ili zbog drugih sporova.

"Morate stalno podsjećati ljude na ono što je ovdje u pitanju", rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby. "To je stalno osiguravanje da ljudi budu svjesni kako se ovi događaji izvan zemlje zaista odražavaju i na stanje kod kuće."

No, ti argumenti možda neće biti dovoljni domaćim biračima, koji se, prema anketama, fokusiraju na cijene troškova života. Trump i neki republikanski zakonodavci tvrde da Biden previše popušta Kini, dok drugi u stranci smatraju da SAD ne bi trebale nastaviti slati milijarde dolara Ukrajini.

Republikanski zastupnik Michael McCaul (Texas), koji predsjedava Odborom za vanjske poslove Kongresa, nazvao je sastanak Azijsko-pacifičkog ekonomskog partnerstva beskorisnim i kritizirao Bidena što je pristao na zahtjev Pekinga da se izbriše kineski policijski institut s crne liste izvoza kako bi osigurao suradnju Kine u suzbijanju proizvodnje fentanila. Trump je rekao da je "Bidenov mandat bio dugotrajna izdaja američkih interesa Pekingu."

Kina, koju je Bidenova administracija označila kao konkurenta s potencijalom da preoblikuje globalni poredak, zauzima značajan dio pažnje. Washington i Peking stoje na suprotnim stranama rata Rusije protiv Ukrajine i rata koji vodi Izrael, dok se istovremeno bore za dominaciju u naprednim tehnologijama. Nakon što su odnosi naglo pali početkom ove godine, nakon što je otkriven sumnjivi kineski nadzorni balon iznad Sjeverne Amerike, administracija je poslala visoke dužnosnike u Peking kako bi spasila odnose.

Za administraciju je sastanak s Xijem u srijedu bio usmjeren na upravljanje tim tenzijama. Jedan od rezultata, rekao je Biden, bio je dogovor s Xijem da se jedan drugog nazovu kada se pojave problemi. Eventualno popravljanje odnosa ove dvije zemlje naišlo bi na odobravanje u poslovnom svijetu

"To bi trebalo poslati jasnu poruku da smo ovdje sposobni sarađivati i vjerovati jedni drugima u rješavanju ozbiljnih problema - klimatskih pitanja, Ukrajine ili Gaze", rekao je malazijski premijer Anwar Ibrahim na poslovnoj konferenciji.

Osim saveznika koji žele smanjenje napetosti, držanje rivalstva s Kinom pod kontrolom dalo bi Bidenovoj administraciji vremena za rješavanje hitnih kriza i provođenje unutrašnjih politika.

Predsjednik se suočava s kompleksnijim izazovima zbog svoje snažne podrške Izraelu. Dok mnogi birači podržavaju Izrael, nedavna anketa Wall Street Journala otkrila je da veliki broj Amerikanaca na smatra da SAD u tome uopće treba učestvovati. Sve je više mladih ljudi, za Demokrate važne ciljne skupine, koji kritiziraju Bidena zbog njegove podrške Izraelu.

Kongres će u narednim tjednima morati odlučiti kako će postupiti s Bidenovim zahtjevom za nacionalno sigurnosno financiranje od otprilike 106 milijardi dolara za Izrael, Ukrajinu i druga krizna žarišta. Republikanci u Senatu traže promjene u politici koja tretira kontrolu američke granice kao uvjet da u paketu podrže Bidenov zahtjev, ali međustranački razgovori razgovori još nisu rezultirali kompromisom.

U govorima tokom proteklog tjedna, Biden je pokušao pokazati stvarne prednosti svoje diplomacije, moleći globalne korporacije da ulažu u SAD. "Kada poslujete s Sjedinjenim Državama i našim kompanijama, znate što dobivate: visoke standarde, fer prakse, zaštitu radnika, ideje i inovacije svjetske klase te posvećenost rješavanju okoliša", rekao je na sastanku izvršnih direktora. "To je jamstvo kvalitete."

Bidenovi savjetnici tvrde da je predsjednik sposoban uskladiti svoje vanjske i unutrašnje obaveze, povezujući njegova brojna putovanja u inozemstvo s ekonomskim rezultatima. "Jačanje saveza u inozemstvu pomoglo je osigurati američki privredni oporavak i rast", rekao je Ben LaBolt, direktor komunikacija Bijele kuće.

Administracija Bajdena slijedi ono što naziva "vanjskom politikom za srednju klasu". Ideja, koja je potekla od Sullivana, savjetnika za nacionalnu sigurnost, proizašla je iz razmišljanja nakon što je Trump 2016. pobijedio Hillary Clinton.

Ovaj pristup podrazumijeva da se vanjska politika spaja s domaćim ciljevima kako bi usmjeravala ulaganja i stvarala radna mjesta kod kuće. Zakoni kojim se unapređuje čista energija, koji se pripisuju Bidenu kao uspjesi, navode se kao primjeri.

Istovremeno, ovaj pristup ograničava fleksibilnost SAD-a u korištenju tradicionalnih alata komercijalne diplomatije, poput smanjenja carina, kako bi privukao ulaganje drugih zemalja. Brige da strana trgovina šteti američkim radnicima otežale su Bidenove napore da se natječe s Kinom za utjecaj u azijsko-pacifičkom području.

(Izvor: WSJ)