Vođa austrijske krajnje desnice, Herbert Kickl, čelnik stranke FPÖ-a, dobio je najviše glasova na upravo završenim općim izborima u Austriji. Uspjeh je stiogao nakon žestoke kampanje tokom koje je pozivao Austrijanbce da izađu i gklasaju jer se njihova zemlja „preokrenula“, da promijene "sistem" i zatvore vrata azilu i imigraciji. Iako je pobijedio, u ovom trenutku Kickl nema političkog partnera sa kojim bi mogao sastaviti vladu jer nema dovoljno ruku za to.

Kickl je radikalni populista: širio je brojne teorije zavjere poput one da postoji plan "elite" da bijelo evropsko stanovništvo zamijeni imigrantima ili sugerirao da je Covid-19 došao iz laboratorija i nazvao to "plandemijom".

Nije poznat po svojoj harizmi, ali je strateg. Godinama je pisao govore za čelnika FPÖ-a, pokojnog Jörga Haidera, a zatim je bio desna ruka Heinz-Christiana Strachea, bivšeg desničarskog lidera koji je 2019. podnio ostavku zbog golemog korupcijskog skandala.

Njegova želja da se drži podalje od svjetla reflektora i njegova suzdržanost razlozi su zašto se o njemu ne zna mnogo. Kickl svoj privatni život ne dijeli na društvenim mrežama niti voli posjećivati ​​događanja, za razliku od svojih prethodnika Haidera i Strachea.

Povremeno objavljene fotografije prikazuju ga kako planinari, a poznato je da voli triatlon. Na njegovom građanskom vjenčanju 2018. nije bilo gostiju, čak ni svjedoka.

Kickl je odrastao u Villachu, malom mjestu u Koruškoj i bio je prvi u svojoj porodici koji je otišao na univerzite, studirao je filozofiju u Beču. Diplomu nije dobio, niti je završio vojnu obuku u brdskoj komandnoj jedinici. Ljevičarsko ozračje na univerzitetu stvorilo mu je snažnu averziju, zbog čega se počeo diviti ekstremističkom vođi Jörgu Haideru.

Haiderov populistički govor i kritika glavnih stranaka i imigracije privukli su Kickla, koji se pridružio FPÖ-u 1995. godine. Njegov talenat za pisanje i manjak kvalificiranih ljudi u FPÖ-u doveli su ga do uspona u stranačkoj hijerarhiji i ubrzo je postao pisac govora vođe krajnje desnice.

Kad je Haider 2005. podijelio stranku, Kickl je ostao vjeran FPÖ-u i pridružio se novom vođi Heinz-Christianu Stracheu, kojeg je pretvorio u popularnu figuru i doveo na vlast 2017. godine. Tih godina Kickl je postao nezaobilazan u stranci te ju je, uz svoje uobičajene antiimigrantske parole, redefinirao u "stranku socijalne domovine" s idejom privlačenja austrijskih radnika.

Nakon dobrih rezultata 2017., FPÖ je ušao u koaliciju s Narodnom strankom Sebastiana Kurza, a Kickl je prihvatio svoju prvu javnu dužnost: ministra unutrašnjih poslova. Njegov mandat ministra, koji je trajao samo dvije godine, još ima odjeka. Njegove promjene u domaćoj obavještajnoj službi, BVT, dovele su do toga da druge strane agencije prestanu dijeliti informacije s njim.

Nekoliko zvaničnika, uključujući one koji istražuju veze FPÖ-a s Rusijom ili desničarskim ekstremistima, smijenjeno je i pod istragom.

Sadašnja vlada konzervativaca i zelenih morala je ponovno uspostaviti BVT i promijeniti mu naziv (DSN) kako bi povratila vjerodostojnost kod svojih međunarodnih partnera.

Nakon korupcijskog skandala 2019. koji je primorao Strachea na ostavku, stranka je pala u anketama, no Kickl je ponovno znao iščitati situaciju kako bi se politički okoristio. Bio je žestok protivnik anti-covid mjera i obaveznog vakcinisanja i zato je organizirao masovne demonstracije protiv vlasti. Kickl je tada odbio nositi maske u parlamentu, rekao je da se nikada neće vakcinisati i preporučio uzimanje "Ivermectina", lijeka koji se koristi za dehelmintizaciju konja, kao alternativu konvencionalnom liječenju.

Godine 2021. izabran je za novog čelnika FPÖ-a i dodatno je radikalizirao svoju stranku, zalažući se za teorije zavjere i udvostručivši kritike Evropske unije (EU), dok je zapadne sankcije protiv Rusije nazvao "ludilom". Kickl također negira da je klimatske promjene uzrokovao čovjek, odbacuje Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i tvrdi da je abortus "osobni čin".

Nakon što je izgubio mjesto ministra, zagovarao je “koncentraciju” tražitelja azila u prihvatnim centrima. Iako je negirao da je namjerno odabrao riječ koja podsjeća na nacističke koncentracione logore, to pokazuje retoriku koja se sviđa najekstremnijima u njegovoj stranci. Ništa manje kontroverzno nije bilo ni njegovo propitivanje kao ministra Evropske konvencije o ljudskim pravima i izjava da “pravo mora slijediti politiku, a ne politika zakon”.

Posljednjih je godina utjelovio radikalni program o imigraciji i azilu, podršci demonstrantima protiv pandemijskih ograničenja, protivljenju pomoći Ukrajini i odbrani neutralnosti, kao i odbijanju mjera za borbu protiv klimatskih promjena.

Taj je recept, kroz dobro poznavanje društvenih medija i zahvaljujući stranačkoj televiziji, već polučio rezultate na regionalnim izborima u Donjoj Austriji u januaru 2023.

Kickl pokušava ublažiti optužbe za ksenofobne ili antisemitske pojave u redovima njegove stranke, odnosno, optužbe za zakonom zabranjeno veličanje nacističke prošlosti. Kritike na njegov račun da ga se želi zvati Volkskanzler, kancelar naroda, kako je Hitler definiran prije nego što je postao Führer nacističke Njemačke, on odbacuje.“Ono što govorim nije ekstremna desnica, nego normalno”, rekao je na završnom skupu svoje kampanje u Beču.