Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda odobrilo je ove srijede, zahvaljujući glasovima zemalja članica s muslimanskom većinom, kontroverznu rezoluciju kojom se osuđuje vjerska mržnja motivirana spaljivanjem Kur'ana u Švedskoj krajem juna.
Ovaj čin izazvao je val protesta u zemljama kao što su Pakistan, Irak, Indonezija ili Saudijska Arabija i još jednom naglasio razlike u konceptu slobode izražavanja između država s muslimanskom većinom i Zapada. Želja nekih islamskih zemalja da se djela poput spaljivanja njihove svete knjige zakonski kazne, stvara nelagodu u SAD-u i EU, što je i dovelo do protivljenja prijedlogu. I Washington i Bruxelles vjeruju da neke vlade u islamskim zemljama žele da Zapad ponovno uspostavi ukinute zakone o bogohuljenju, koji ostaju na snazi u islamskim državama.
Dana 28. juna, irački imigrant, navodno kršćanske vjeroispovijesti, zapalio je Musaf ispred džamije u Stockholmu, na dan kada muslimani široms vijeta slave Kurban-bajram. Za države sa muslimanskom većinom, za spaljivanje Musafa odgovorna je švedska država, budući da je policija te zemlje odobrila akciju pravdajući se slobodom izražavanja.
Od tog dana demonstracije protiv Švedske počele su u brojnim islamskim zemljama. Nemiri zbog spaljivanja Kur'ana izbili su u arapskim zemljama poput Iraka, dok su druge, poput Maroka, snažno diplomatski reagirale. Od 29. juna, drugog dana bajrama, vlada u Rabatu odlučila je povući "na neodređeno vrijeme" svog ambasadora u Stockholmu, koji je pozvan na konsultacije na insistiranje kralja Muhameda VI.
Čin iračkog imigranta u Švedskoj također je naveo talibansku vladu u Afganistanu da zabrani sve "švedske aktivnosti u Afganistanu". Švedska je zatvorila svoju ambasadu u Kabulu nakon preuzimanja vlasti od strane talibana 15. augusta 2021. godine, a jedine “švedske” aktivnosti u Afganistanu su programi humanitarne pomoći švedskih nevladinih organizacija. Jedan od njih, Švedski komitet za Afganistan (SCA), isti je dan precizirao da nije "vladin subjekt" polušavajući saznati utiče li veto na njihove projekte.
Za predstavljanje teksta rezolucije u ime 57 država Organizacije islamske konferencije bio je zadužen Pakistan, jedna od islamskih država članica UN-ovog Vijeća za ljudska prava - članstvo se rotira i traje tri godine. Prijedlog je odobren s glasovima za 28 od 47 članova i sedam suzdržanih.
Od 12 država koje su glasale protiv, samo jedna, Kostarika, uključena je u takozvani "Globalni jug" (Latinska Amerika, Afrika i Azija). Ostalo su Sjedinjene Države i 10 evropskih zemalja; devet članica EU te Crna Gora, kandidat za članstvo u uniji.
Tekst odobren u srijedu osuđuje spaljivanje Kur'ana kao čin "uvredljiv, bez poštovanja i jasan čin provokacije", a cilj mu je da Vijeće za ljudska prava pripremi izvještaj i zatraži od država da preispitaju svoje zakonodavstvo.
"Moramo jasno vidjeti šta to jest: poticanje na vjersku mržnju, diskriminaciju i pokušaje izazivanja nasilja", rekao je pakistanski ministar vanjskih poslova Bilawal Bhutto na sjednici vijeća u utorak. Njegove izjave su podržali ministri iz Irana, Saudijske Arabije i Indonezije. "Prestanite zloupotrebljavati slobodu izražavanja", dodao je indonezijski ministar vanjskih poslova Retno Marsudi.
Ambasadori evropskih zemalja u tom tijelu UN-a osudili su spaljivanje Kur'ana, ali su se usprotivili tekstu. Njemačka predstavnica, Katharina Stasch, nazvala je uništavanje svete knjige "užasnom provokacijom" i osudila ga, prije nego što je pojasnila da "sloboda izražavanja ponekad također znači podnošenje mišljenja koja se mogu činiti gotovo nepodnošljivima".
Francuski ambasador istakao je kako se ljudska prava sastoje u zaštiti ljudi, a ne vjera i njihovih simbola. Time je odgovorio na argument koji je branjen u prijedlogu rezolucije, a koji je tvrdio da se paljenjem Kur'ana krše ta prava. "Ne sviđa nam se tekst", zaključio je taj diplomata.
Također na raspravi u utorak, šef UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je vijeću da su djela protiv muslimana, kao i protiv drugih religija ili manjina, "uvredljiva, neodgovorna i pogrešna". Međutim, u svom pozivu na poštivanje "svih drugih", Türk je uključio "imigrante i LGBTQI osobe", dvije skupine čija se ljudska prava krše u zemljama s muslimanskom većinom, što razne humanitarne organizacije godinama osuđuju.
Spaljivanje Kur'ana u Stockholmu nije samo povod za kontroverznu rezoluciju u Ujedinjenim narodima. Taj je čin imao i geopolitičke implikacije izvan tijela za ljudska prava. Nakon incidenta analitičari su nagađali kako bi takav čin mogao potkopati švedske napore da nadvlada turski veto na članstvo u NATO-u, koji je Ankara konačno obećala povući uoči samita saveza u glavnom gradu Litvanije, Viljnusu.
Početkom jula ruski predsjednik Vladimir Putin pojavio se u videu s Kur'anom u rukama, ističući kako ruski zakon smatra oskvrnuće vjerskih simbola "zločinom", za razliku od zapadnih zemalja.
